Biden potpisao ratifikacioni dokument SAD-a o članstvu Švedske i Finske u NATO
Američki predsjednik Joe Biden potpisao je dokumente o ratifikaciji koji podržavaju kandidature Finske i Švedske za ulazak u NATO.
Biden je rekao da će očekivani ulazak dvije nordijske zemlje u alijansu nakon što dobiju podršku svih 30 članica biti "prelomni trenutak" za NATO i "za veću sigurnost i stabilnost ne samo Evrope i Sjedinjenih Država već i svijeta ".
Biden je potpisao dokumente, koji se formalno nazivaju instrumentom ratifikacije, na ceremoniji u Bijeloj kući 9. augusta.
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Završili su pristupne pregovore sa alijansom tek prošlog mjeseca.
Američki Senat prošle sedmice je podržao proširenje sa 95 naprema jedan glas.
I demokrate i republikanci su snažno odobrili tu mjeru, opisujući Švedsku i Finsku kao važne saveznike čije moderne vojske već blisko sarađuju s NATO-om.
Biden je rekao da će dvije zemlje postati "snažne, pouzdane i vrlo sposobne nove saveznice" tako što će se "svetom opredijeliti" za međusobnu odbranu u transatlantskom savezu.
Biden je predao olovke kojima je potpisao dokumente ambasadorici Švedske u SAD-u Karin Olofsdotter i ambasadoru Finske u SAD-u Mikku Hautali, koji je prisustvovao potpisivanju zajedno sa članovima Kongresa i potpredsjednicom Kamalom Harris.
Biden je rekao da i Finska i Švedska imaju "jake demokratske institucije, jake vojske i jake i transparentne ekonomije" koje bi sada jačale NATO.
On je također pohvalio NATO kao "temelj američke sigurnosti" i rekao da su Sjedinjene Države posvećene tome.
S druge strane, Rusija ruskog predsjednika Vladimira Putina "srušila je mir i sigurnost u Evropi" invazijom na Ukrajinu. "Putin je mislio da bi mogao da nas razdvoji... Umesto toga, dobija upravo ono što nije želio".
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u saopštenju da Sjedinjene Države cijene brzu akciju NATO saveznika koji su već ratificirali pristupne protokole "i ohrabruju sve da uskoro završe proces".
Od prošle sedmice sedam zemalja članica, Češka Republika, Grčka, Mađarska, Portugal, Slovačka, Španija i Turska, tek treba da formalno pristanu na ulazak dvije zemlje. Samo je Turska formalno postavila izazov, zahtijevajući određene ustupke od Finske i Švedske kako bi podržala svoje članstvo.
Blinken je takođe rekao da je posvećenost članica NATO-a članu 5 osnivačkog ugovora organizacije i dalje "gvozdena".
Član 5 kaže da članice NATO-a moraju smatrati napad na jednu članicu alijanse napadom na sve, obavezujući svaku članicu da brani sve ostale u onome što NATO naziva duhom solidarnosti unutar alijanse.
"Saveznici su ujedinjeni u svojoj zajedničkoj misiji odbrane evroatlantske zajednice, odvraćanja agresije, stabilnosti projekta i podržavanja vrijednosti NATO-a kao što su demokratija, individualna sloboda i vladavina prava", rekao je Blinken. "Također ostajemo čvrsto opredijeljeni NATO-ovoj politici otvorenih vrata i daljem jačanju naše bilateralne odbrambene i sigurnosne saradnje".
Rusija je navela ambicije Ukrajine da se pridruži NATO-u kao ključni razlog za pokretanje rata u februaru. Putin je u maju rekao da, iako Rusija ne vidi odluku Finske i Švedske da uđu u NATO kao prijetnju, raspoređivanje vojne infrastrukture u tim zemljama može izazvati odgovor Moskve.
Prema izvještajima AP-a i Reutersa