Demokratski front bi bez odluke Ustavnog suda da smijeni Đukanovića

Dan nakon što su poslanici parlamentarne većine, proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta URA, pokrenuli proceduru za razrješenje predsjednika države Mila Đukanovića u Skupštini Crne Gore, iz DF su najavili i da će to uraditi mimo odluke Ustavnog suda.

"Pošto je za nas Milo Đukanović običan kriminalac na funkciji predsjednika države, imamo obavezu da zaštitimo Crnu Goru i njene institucije svim raspoloživim demokratskim sredstvima" naveli su 23. septembra iz DF-a.

Oni su saopštili da potpisi 41- og poslanika koji traže njegovo razrešenje, u ovom trenutku predstavljaju jedini ustavni mehanizam koji će stati na kraj "njegovoj samovolji i obezbijediti funkcionisanje institucija do izbora sudija Ustavnog suda."

Oni tvrde da je Đukanović prekršio Ustav tokom procedure predlaganja mandatara za sastav Vlade, jer na konsultacije nije pozvao sve predstavnike političkih partija zastupljenih u Parlamentu.

U Ustavu piše da razrešenje može pokrenuti Skupština na predlog najmanje 25 poslanika. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud. Tek nakon toga, ako Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav, Skupština može razriješiti Predsjednika.

Ustavni sud Crne Gore je u blokadi, jer od predviđenih sedam ima samo tri sudije tako da nema kvorum za odlučivanje.

Milan Knežević, jedan od lidera proruskog DF kaže da je nepostojanje Ustavnog suda u ovom trenutku pravna praznina.

"Koja se jedino može tumačiti logički, da je Skupština jedina nadležna da upravlja državom", konstatuje.

Knežević je gostujući na TV Prva objasnio kako bi se stvari nakon Đukanovićeve smjene odvijale.

"Sve je jasno, ukoliko dođe do razrješenja Đukanovića, predsjednica Skupštine preuzima sve njegove nadležnosti, a to znači da ona odmah treba da raspiše prijevremene predsjedničke izbore, ali i da izabere mandatara Miodraga Lekića", rekao je Knežević.

Razrješenje bez odluka Ustavnog suda - neustavno

Politički analitičar Predrag Zenović ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su ustavne norme jasne i da je Ustav dao Skupštini mogućnost razrješenja predsjednika, ali samo u slučaju kada to odlukom utvrdi Ustavni sud.

Zenović smatra da eventualna odluka o razrješenju predsjednika države bez prethodne ocjene Ustavnog suda ne bi bila u skladu sa Ustavom.

I politički analitičar Zlatko Vujović kaže za RSE da ne postoji ustavna mogućnost da se inicijativa DF procesuira, makar dok Ustavni sud ne bude funkcionalan.

On ističe da bi u slučaju da Skupština Crne Gore ipak neustavno razrješi predsjednika države, ta odluka bila ništavna.

"Zakazivanje sjednice na kojoj bi se odlučivalo o nečemu što je neustavno bi predsjednika parlamenta ili onog ko bi je zakazao uvelo u zonu krivične odgovornosti. Ako bi takvu odluku donijeli, i poslanici bi bili krivično odgovorni", upozorava Vujović.

Ukoliko bi se to desilo predsjednica parlamenta bi, kako kaže Vujović na neustavan način preuzela nadležnosti predsjednika države, u prvom redu kao vrhovnog komandanta vojske:

"Pošto Đukanović gotovo sigurno ne bi priznao takvu odluku i nastavio bi da se ponaša kao predsjednik, postavlja se pitanje da li bi Vlada poslala policiju da ga istjera, takođe i kako bi on štitio svoje sjedište. Imali bi pokušaj da se Crna Gora gurne u sukobe, ukoliko bi neko do kraja insitirao na ovakvom rješenju."

On smatra da bi pokušaj puča u jednoj NATO članici bio veoma opasna igra, čega bi DF i oni koji podržavaju njihovu inicijativu trebalo da budu svjesni.

"Na taj način poslali bi poruku našim zapadnim partnerima da su spremni da za potrebe ruskih interesa preuzmu upravljanje vojskom i bezbjednosnim službama na neustavan način", ocjenjuje Vujović.

DPS: planirani državni udar

Iz Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića su pozvali DF "da se okane manipulisanja i pokušaja stvaranja dodatne nestabilnosti države".

"Osvjedočeni ruski plaćenici, koji čekaju da im Beograd kaže šta misle, iza sebe imaju već jedan neuspjeli državni udar – pa im poručujemo da budu posebno oprezni sa planiranjem drugog", saopštio je poslanik DPS-a Predrag Bošković.

Naime, dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osam srpskih, i čelnici DF Milan Knežević i Andrija Mandić prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva dan izbora 2016. pripremali su nasilnu promjenu vlasti, za šta su osuđeni na zatvorske kazne u prvostepenom postupku. Apelacioni sud je taj slučaj vratio na ponovno suđenje, koje još nije počelo.

Slučaj se povezuje sa pokušajem sprečavanja Crne Gore da se priključi NATO a izvor američke administracije nedavno je saopštio na osnovu njihovih obavještajnih nalaza, da je u tom periodu DF finansiran iz Rusije.

Bošković je istakao i da je DF doprinio nefunkcionalnosti Ustavnog suda.

"To što su udruženo i sa namjerom doveli do nefunkcionalnog Ustavnog suda, što su svojim potezima – navođeni daljinskim upravljačem iz Moskve i Beograda – planirano izazvali potpuni haos u državi, ne znači da ćemo nijemo posmatrati urušavanje institucija", rekao je Bošković.

Skupština odgovorna što nema Ustavnog suda

Uz opasku da ako je "u politici možda sve dozvoljeno, u pravu nije", Predrag Zenović ističe da je pravno nasilje rezultat neodgovornosti političkih elita, koje "umjesto da teže izgradnji institucija, svoju korist vide u njihovom rušenju". On ukazuje da je izbor sudija Ustavnog suda bio u ingerenciji Skupštine Crne Gore:

"Skupština je isključivo odgovorna što nemamo funkcionalni Ustavni sud koji bi nam rekao da li je predsjednik prekršio Ustav ne predlažući Miodraga Lekića za mandatara, ne uputivši poziv za konsultacije svim parlamentarnim strankama i odbijanjem da svoj predlog povuče nakon što su potpisi dostavljeni i politička volja za novom vladom jasno materijalizovana."

Podsjetimo, Đukanović je 20. septembra odbio zahtjev da mandat za sastav nove Vlade povjeri Miodragu Lekiću, bez potpisa poslanika parlamentarne većine (DF, Demokrate i pokret URA) , ocjenjujući ga nepotpunim i uputio zahtjev Skupštini da na sjednici 30. septembra sebi skrati mandat kako bi bili raspisani prijevremeni parlamentarni izbori.

Ove tri stranke su naknadno, dan nakon isteka roka, dostavile 41 potpis podrške Lekićevoj kandidaturi.

Oni su saopštili da će njihova većina od 41 poslanika, od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu, glasati protiv skraćenja mandata.

Upravo odbijanje skupštine da sebi skrati mandat Predrag Zenović vidi kao moguće rješenje za pravni galimatijas u kojem se država nalazi:

"Da Skupština, ako je volja za konstituisanjem Vlade jasna, odbije predlog o skraćenju svog mandata čime bi predsjednik bio dužan da predloži mandatara jer bi sve drugo vodilo u još dublju ustavno-političku krizu."

Većina crnogorskih pravnika nije se odredila prema ustavnim procedurama u vezi sa izazovima u kojima se Crna Gora našla od avgusta 2020. kada je nakon 30 godina smijenjena vlast DPS predsjednika Đukanovića, a nakon čega su "pale" dvije vlade.

Jedino oko čega su pravnici saglasni je da Ustav nema razrađene procedure za sve složenije političke prilike u državi.