Za stotine slučajeva govora mržnje u BiH svega šest presuda
Većina incidenta se dogodila iz vjerskih i etničkih razloga. Izrečene su četiri osuđujuće presude. To se navodi u izvještaju Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH.
Govor mržnje je svaki vid omalovažavanja, mržnje, uznemiravanja, vrijeđanja, stigmatizacije, prijetnji ili klevetanja neke osobe ili grupe na osnovu rase, spola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, etno-nacionalne pripadnosti, starosne dobi, zdravstvenog stanja, vjeroispovjesti i drugih karakteristika.
Prema podacima Evropske komisije, u Bosni i Hercegovini je evidentiran 371 incident motivisan mržnjom od 2018. do 2020. godine. U tom periodu je bilo šest okončanih suđenja za počinitelje incidenata, te osam suđenja koja su bila u toku.
Analiza govora mržnje u BiH
Misija OSCE u Bosni i Hercegovini svaki mjesec prezentuje podatke zabilježenih krivičnih djela i incidenata, te reakcije pravosuđa, lokalnih vlasti i civilnog društva na te incidente.
Prema podacima OSCE-a za prvih šest mjeseci 2022. godine, evidentno je da je govor mržnje u porastu u odnosu na 2020. godinu.
Istovremeno je broj reakcija na te incidente smanjen.
Reakcije pravosuđa u BiH na govor mržnje i zločine iz mržnje
Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini predviđaju kazne samo za govor mržnje i krivična djela iz mržnje koja su motivisana nacionalnom, rasnom i vjerskom mržnjom.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH mali je broj sudskih procesa zbog govora mržnje i zločina motivisanih mržnjom i predrasudama.
U izvještaju nadležnog ministarstva o govoru mržnje, koji je objavljen 12. oktobra, se navodi kako u krivičnim zakonima nisu jasno definisani pojmovi- mržnja, raspirivanje, razdor i netrpeljivost, zbog čega brojne prijave ne završe na sudu.
Bosna i Hercegovina nema "lex specijalis" zakon o govoru mržnje. Kažnjavanje te pojave je regulisano nizom drugih zakona, poput Zakona o zabrani diskriminacije, ravnopravnosti spolova, Izbornog zakona, te Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH.
Govor mržnje u izbornom periodu
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine je tokom predizborne kampanje u septembru 2022. godine zabilježila 31 prigovor podnesen zbog govora mržnje.
Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio odluku CIK-a o kažnjavanju Pokreta demokratske akcije (PDA) i članice ove stranke Elzine Pirić zbog govora mržnje u predizbornoj kampanji.
Centralna izborna komisija je kaznila Elzinu Pirić sa 5.000 maraka (oko 2.500 eura) zbog njenog govora o plakatu drugog kandidata, a PDA sa 3.000 maraka (1.500 eura).
Izborni zakon Bosne i Hercegovine zabranjuje govor mržnje. Centralna izborna komisija ima ovlasti da kazni stranke i kandidate od 3.000 do 30.000 maraka (1.500 i 15.000 eura) za govor mržnje.
Zakon ograničava period kažnjavanja na 30 dana, koliko traje predizborna kampanja. Zbog toga Centralna izborna komisija ne može kazniti govor mržnje političkih partija i kandidata izvan ovog perioda.
Mediji kao platforma za širenje govora mržnje
Bosna i Hercegovina ima više mehanizama za regulisanje govora mržnje u medijima, koji uključuju regulaciju i samoregulaciju.
Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine reguliše rad radio i televizijskih stanica. Ima pravo da izriče novčane sankcije i oduzima licence, za razliku od Vijeća za štampu koje je samoregulaciono tijelo.
U izvještaju Ministarstva za ljudska prava BIH se navodi kako poseban problem predstavljaju web portali bez impresuma, kontakt podataka o vlasnicima, urednicima i novinarima.
Zbog toga je, kako se ističe, teško utvrditi ko su pravno odgovorne osobe za sadržaj objavljen u tim medijima, a koji se tiče govora mržnje.