Hrvatska među najodgovornijima u postupanju s elektro otpadom
Prema nedavno objavljenim podacima europske statističke agencije Eurostat, Hrvatska je jedna od tri najodgovornije države Europske unije po postotku sakupljenog EE - električnog i elektronskog otpada.
Eurostat u svom priopćenju iz studenog navodi kako su Hrvatska, Bugarska i Finska u 2020. godini prešle prag od 65 posto odvojenog sakupljanja EE otpada, u usporedbi sa ukupnom prosječnom masom električne i elektroničke opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine.
Slovačka, Poljska, Estonija, Austrija i Irska približile su se postizanju tog cilja, navodi Eurostat. Svježiji podaci bit će objavljeni tek sljedeće godine.
Prema podacima državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska je još i bolja, pa je prema podacima Fonda i iznosu isplaćenih sredstava u 2020. godini dosegla brojku od 81,3 posto recikliranog EE otpada, potvrdila je za Radio slobodna Europa (RSE) glasnogovornica Fonda Lidija Tošić.
Vlastita tehnologija koja omogućuje da se ide 'do kraja'
Jedna od dviju tvrtki u Hrvatskoj licenciranih za obradu EE otpada je "Spectra media".
Zadužena je za recikliranje manjih kućanskih uređaja (zasloni, monitori i oprema koja sadrži površine veće od 100cm², žarulje, velika oprema (bilo koja vanjska dimenzija veća od 50 cm), mala oprema (nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm, mala oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije).
Tvrtka ima tri pogona za sortiranje i reciklažu – dva u Virovitici i jednom u Donjoj Bistri.
"Objašnjenje za naše dobre rezultate što smo dobar dio potrebne tehnologije sami razvili, projektirali, a ponešto i patentirali", navodi za RSE magistar inženjer ekoinženjerstva u "Spactra media" Oskar Ježovita.
"Tako da mi", kaže ovaj inženjer, "za razliku od dosta zemalja u Europi, idemo do kraja - ne samo da uređaje rastavljamo na komponente, nego komponente rastavljamo do početnih materijala – različitih metala, plastike i slično. tako da je naš ostatak koji ide na odlagalište ili spaljivanje možda 15 posto".
"Druge države u Europi ne idu do kraja s reciklažom, dok Hrvatska ide, zato što je cijena rada u Hrvatskoj još uvijek dovoljno niska da opravdava rastavljanje otpada do krajnjih elemenata, što se u Zapadnoj Europi ne radi, jer je zbog više cijene rada ekonomski neisplativo. Nama je to isplativo, a imamo i tehnologiju i znanje, a mnogi upravo to nemaju", zaključuje Ježovita.
Potrebna je bolja prevencija nastanka otpada
U Zelenoj akciji zadovoljni su ovako dobrim rezultatom Hrvatske u recikliranju EE otpada, ali kažu da je prevencija nastanka otpada snažniji prioritet nego prikupljanje i recikliranje.
"Hrvatska ima dobro razvijen sustav prikupljanja i recikliranja električnog i elektroničkog otpada pa stoga ne čudi da su i rezultati po tom pitanju vrlo dobri, što je svakako pohvalno jer se time sprječava bacanje na odlagališta", kaže za RSE voditelj teme Zero Waste i Re-use u Zelenoj akciji Marko Košak.
No, dodaje, ambicija bi trebala biti i veća, s obzirom da je prevencija nastanka otpada prioritetniji korak od recikliranja.
"Puno više sredstava i mjera bi trebalo biti usmjereno u centre za popravljanje i ponovnu uporabu koji bi građanima omogućili da produlje životni vijek trajanja svojih aparata, umjesto da ih se moraju riješiti i kupovati nove”, navodi Košak.
On kaže kako je primjer dobre prakse centra za popravljanje svakako riječka radionica Riperaj, u kojoj se među ostalim mogu popraviti i mali kućanski aparati.
"Hrvatska bi trebala biti puna takvih malih centara za popravljanje, a eto nema ih skoro uopće. U tom smjeru idu i novizahtjevi Europskog parlamenta koji pozivaju na lakšu popravljivost i veću dugotrajnost uređaja i njihovih dijelova, kao što je Rezolucija o pravu na popravak iz travnja ove godine”, naglašava Košak.
Što je EE otpad?
Kako navode u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pojam "otpadna električna i elektronička oprema" (EE otpad) označava različite oblike električne i elektroničke opreme koja je izgubila vrijednost za svojeg korisnika ili koja više ne ispunjava svoju izvornu svrhu.
To uključuje cijeli niz uređaja, od malih i velikih kućanskih električnih aparata i IT opreme pa sve do velike opreme kao što su fotonaponske ploče ili bankomati, osim baterija, koje su u EU-u, pa tako i u Hrvatskoj, obuhvaćene zasebnim propisima. Za posjednike EE otpada njegovo zbrinjavanje je besplatno.
Ako se ne obradi na propisan način, EE otpad štetan je za okoliš jer često sadržava složene spojeve vrlo toksičnih tvari. Upravo je to razlog zašto EE otpad ne smije završiti u komunalnom otpadu.
Međutim, propisnom obradom mogu se ostvariti znatne gospodarske koristi te smanjiti potreba za sirovinama.
Primjerice, tona pametnih telefona sadržava otprilike 100 puta više zlata od tone rude zlata. EE otpad može sadržavati i druge važne metale kao što su bakar, nikal, indij ili paladij.
Recikliranjem EE otpada doprinosi se ublažavanju klimatskih promjena jer se izbjegava nastanak emisija stakleničkih plinova uzrokovanih proizvodnjom novih materijala, posebno metala.
U okviru projekta ProSUM7 koji je financiran sredstvima EU-a utvrđeno je da je u EE otpadu prisutno 49 kemijskih elemenata, od kojih bi se mnogi mogli reciklirati u svrhu ponovne upotrebe u drugim proizvodima. Komisija je uvrstila 18 od tih 49 elemenata na popis gospodarski važnih materijala za koje postoji visoki rizik od nestašice, navode u Fondu.