Venecijanska komisija protiv Zakona kojim se od Đukanovića preuzimaju nadležnosti
Oni su pozivali institucije, poslanike i političke partije da odgovorno učestvuju u rešavanju trenutnog "ćorsokaka i pronađu konstruktivne kompromise za važne odluke, uključujući i izbor sudija Ustavnog suda."
Mišljenje Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, o ovom zakonu, zatražio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
On je to učinio nakon što je parlamentarna većina, proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA usvojila izmjene Zakona o predsjedniku kojim Skupština preuzma dio njegovih nadležnosti u oblasti predlaganja mandatara za sastav nove Vlade.
Đukanović je 7. novembra odbio, da ga proglasi i vratio ga Skupštini na ponovno razmatranje. Ukoliko ga većina u parlamentu ponovo izglasa, Đukanović je po Ustavu dužan da ga proglasi.
Parlamentarna većina posegla je za promjenama Zakona o predsjedniku nakon što je Đukanovic iz formalnih razloga odbio da dodijeli mandat za sastav nove Vlade njihovom kandidatu Miodragu Lekiću
On je predložio Skupštini da sebi skrati mandat, kako bi se raspisali prijevremeni izbori.
Većina je to odbila insistirajući na formiranju nove Vlade nakon što su oborene prethodne dvije - Zdravka Krivokapića u februaru i Dritana Abazovića u avgustu ove godine.
Ove procese Venecijanska komisija (VK) ocijenila je nepoštovanjem institucija i lošom političkom kulturom.
"Odbijanje predsjednika da predloži kandidata za premijera za formiranje Vlade, ili da imenuje onog koga je predložila skupštinska većina, izostanak političkih konsultacija ili odbijanje da u njima učestvuje, međusobne optužbe za neustavno ponašanje, prijetnje bojkotom parlamenta ili impičment, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda, sve do izmjena Zakona o predsjedniku, su simptomi nepoštovanja institucija i građana, kao i loših političkih i ustavnih kultura", navodi se u mišljenju.
Đukanovićeva stranka pozdravila mišljenje VK
Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića i Socijaldemokrate su pozvali poslanike parlamentarne većine da ne glasaju za izmjene Zakona o predsjendiku nakon negativnog mišljenja VK o tom Zakonu.
"Ukoliko se ne budu poštovale preporuke Venecijanske komisije , Crna Gora će biti u međunarodnoj političkoj izolaciji, a partije parlamentarne većine označene kao antievropski faktor nestabilnosti", saopštio je poslanik DPS-a Nikola Rakočević .
Ustavni sud Crne Gore ne funkcioniše
Venecijanska komisija je navela da o pitanjima ustavnosti treba da odlučuju ustavni sudovi, a da VK ne želi, niti ima mandat da se miješa u nihovu ulogu:
"Međutim, Ustavni sud Crne Gore trenutno ne funkcioniše zbog nedostatka kvoruma, a predstoji ponovna skupštinska rasprava o Zakonu o predsjedniku. U tom kontekstu, komisija je prihvatila da da svoje mišljenje o ustavnosti Zakona", navodi se u mišljenju.
Ustavni sud Crne Gore je nefunkcionalan jer ima svega tri od ukupno sedam sudija. Parlamentarci će se 12. decembra glasati o četiri predložena kandidata za sudije tog suda.
Za taj izbor je potrebna tropetinska većina, odnosno podrška 49 poslanika, koju parlamentarna većina nema a opozicija za sad odbija da podrži predložene kandidate.
Aktuelna većina osvojila je vlast na izborima avgusta 2020. i partiju predsjednika Đukanovića nakon tri decenije poslala u opoziciju.
U parlamentu koji ima 81 poslanika imaju tanku većinu od 41. Đukanoviću pak predsjednički mandat traje do proljeća 2023.