Šta se mijenja sa Schengenom na granicama BiH, Srbije i Crne Gore?

Ništa se neće mijenjati za transport roba iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, tvrde u Carinskoj upravi Hrvatske i Hrvatskoj gospodarskoj komori za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ovo su izjavili dan nakon što je ta država, 8. decembra, postala 27. država članica Schengenskog bescarinskog i bezviznog prostora evropskih zemalja.

"U vezi s pristupanjem Republike Hrvatske punom Schengenskom prostoru, obavještavamo Vas da se na vanjskoj granici s trećim zemljama ništa ne mijenja u odnosu na carinske postupke relevantne za ulazak roba", navodi Carinska uprava Ministarstva financija Hrvatske u odgovoru za RSE.

Carinska uprava Hrvatske djeluje na 13 graničnih carinskih ureda na vanjskoj granici Evropske unije (EU) od 1. jula 2013. godine. Od tada se carinski nadzor provodi, kako navode, u skladu sa carinskim propisima EU.

Dodaju da će Carinska uprava nastaviti primjenjivati ista pravila i nakon ulaska Republike Hrvatske u Schengenski prostor.

Identičan je odgovor i iz Hrvatske gospodarske komore.

"Za prevoznike iz trećih zemalja sve ostaje isto kao i do sada. Na vanjskim granicama EU, dakle hrvatskim granicama sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom će proći graničnu i carinsku kontrolu kao i do sada, s tim da više neće biti graničnih kontrola između Hrvatske i Slovenije, te između Hrvatske i Mađarske", rekli su iz Hrvatske gospodarske komore za RSE.

Dodali su da se neće mijenjati režim ulaska u Hrvatsku ni za građane ni za prevozničke kompanije i vozače kamiona koji prevoze robe iz trećih zemalja.

Kakva su očekivanja u Bosni i Hercegovini?

"Očekujem da će se malo popraviti stanje, jer se ukidaju granice Hrvatske sa njenim zapadnim susjedima, pa neće biti zastoja ni pregleda dokumenata i roba na hrvatsko-slovenačkoj i hrvatsko-mađarskoj granici", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor bh. firme za međunarodnu špediciju "Centar-Jelah", Suad Hasanbašić.

Hasanbašić objašnjava da, izuzev ove pogodnosti, ne očekuje bitne promjene za privredu i privrednike Bosne i Hercegovine.

"Sve će ostalo ostati isto. Neće biti ni manjih troškova. Hrvatska će sada nama biti filter, kao što je bila i do sada. Tu smo stajali i radili dokumente, kontrole, vaganje, sve", kaže Hasanbašić, i dodaje da će tako ostati i nakon 1. januara naredne godine.

No, Hasanbašićev optimizam ne dijele svi.

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (VTK BiH) kažu da od početka naredne godine očekuju strože kontrole i duže čekanje na granici sa Hrvatskom.

"Bh. izvoznici će ulaskom Hrvatske u Schengen zonu biti suočeni sa strožim mjerama u teretnom saobraćaju, a očekuju se slična pooštravanja kontrola i u putničkom saobraćaju", kažu iz VTK BiH za RSE.

Iz VTK BiH navode da će vozači morati proći sigurnosnu provjeru, koja će vrijediti tri godine.

"Hrvatska će praktično štititi vanjske granice Shengena, što znači da će biti pojačane kontrole na granici, kao i pooštreni uvjeti za ulazak u državu, što će vjerovatno izazvati veće gužve na graničnim prijelazima", navode.

Dodaju da se na samo dva granična prijelaza za međunarodni transport mogu iz BiH izvoziti sve vrsta roba u EU, te da probleme posebno očekuju za transport lako kvarljive robe, koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju. ​

"Stoga je neophodno u budućem periodu težiti otvaranju dodatnih prelaza, kako bi se smanjilo čekanje", ističu iz VTK BiH.

Zašto u Srbiji očekuju probleme?

Naredne godine će se uvećati postojeći problem ograničenog boravka u Schengen zoni za srpske profesionalne vozače i kompanije koje se bave transportom, izjavio je za RSE generalni sekretar Poslovnog udruženja Međunarodni transport, Aleksandar Spasić.

On objašnjava da profesionalni vozači iz Srbije, kao i svi drugi građani, u okviru 180 dana mogu najviše 90 dana da provedu na teritoriji Shengena.

"Hrvatska kada uđe u Schengen, srpski vozač bukvalno tu pred kućom izlazi iz Srbije u Schengen i automatski kreće da mu se odbrojava tih 90 dana. Do sada to nije bilo tako i u Hrvatskoj smo uspevali da uštedimo malo tog vremena", rekao je Spasić.

Kaže da to znači da će srpski profesionalni vozači imati manje vremena da obavljaju svoj posao.

"Njima je posao da budu svaki dan u vožnji van zemlje Srbije, njemu je svaki dan na toj turi koji se skraćuje veliki. Osim toga, vozač koji vozi u Schengenu, istroši svojih devedeset dana i ako posle toga, na primer, želi privatno da ode na more u Grčku, ne može", navodi Spasić.

Prema njegovim riječima, rješenje bi bilo da se profesionalnim vozačima dodijeli drugačiji status.

"Potrebno je da država reaguje i od EU traži da profesionalne vozače teretnih i putničkih vozila izuzmu iz ograničavanja boravka u Schengen zoni", ističe on.

S druge strane, iz Privredne komore Srbije kažu za RSE da s ulaskom Hrvatske u Schengen može očekivati da se vrijeme čekanja teretnih vozila na graničnim prelazima sa tom zemljom značajnije smanji.

"Trenutno je to vreme duže od prihvatljivog. Na osnovu dnevnih izveštaja kojima raspolaže Privredna komora Srbije, prosečno vreme na najznačajnijem graničnom prelazu sa Republikom Hrvatskom, Batrovci-Bajakovo duže je od 6 sati", ističu iz Privredne komore Srbije.

Navode da su Privredna komora Srbije i Hrvatska gospodarska komora pokrenule inicijative za ubrzanje protoka robe preko graničnih prelaza.

"Stoga je potrebno da se usklade radna vremena inspekcijskih službi, poveća broj zaposlenih na prelazima, izgradi nedostajuća infrastruktura, obezbedi i instalira oprema koja će omogućiti efikasnije sprovođenje potrebnih procedura", objasnili su iz Privredne komore Srbije.

U Crnoj Gori bez odgovora

Niko od nadležnih institucija i kontaktiranih špediterskih firmi u Crnoj Gori nije odgovorio na upit RSE povodom očekivanih promjena u kretanju roba i ljudi nakon ulaska Hrvatske u Shengen prostor.

Nakon ukidanja kopnenih i morskih granica prema ostatku EU, planirano je da Hrvatska 26. marta naredne godine na aerodromima ukine i kontrole u zračnom saobraćaju prema zemljama EU.

Zemlje Schengenskog prostora provode kontrole roba i ljudi na ulasku i izlasku iz područja, ali nemaju unutarnje granične kontrole.

Saradnja na tekstu: Enis Zebić, Maja Živanović i Lela Šćepanović