Odobreno izuzimanje humanitarne pomoći od svih sankcija UN-a
Pravno obavezujuću rezoluciju odmah su pozdravile humanitarne organizacije, piše AP, uključujući Međunarodni komitet Crvenog križa, Mercy Corps i Norveško vijeće za izbjeglice čiji je generalni sekretar Jan Egeland rekao "da će zaštititi humanitarnu akciju od štetnih posljedica režima sankcija u vrijeme kada potrebe vrtoglavo rastu" i za neke će biti "razlika između života i smrti".
Glasanje o rezoluciji koju su zajedno sponzorisale Sjedinjene Države i Irska bilo je 14-0, a Indija je bila uzdržana.
Indijska ambasadorica u UN-u Ruchira Kamboj rekla je da zabrinutost njene zemlje proizlazi iz "dokazanih slučajeva da terorističke grupe u potpunosti iskorištavaju takve humanitarne akcije i ismijavaju režime sankcija", kao i "nekoliko slučajeva terorističkih grupa u našem susjedstvu … koje se reinkarniraju u humanitarne organizacije i grupe civilnog društva upravo da izbjegnu sankcije."
Kako bi spriječila takve aktivnosti, rekla je ona, Indija je pozvala na rezoluciju kojom bi se osiguralo praćenje humanitarnih izuzeća od strane stručnjaka UN-a koji prate sankcije i "strogo izvještavanje", što nije u potpunosti obrađeno u tekstu, pa je Indija bila uzdržana.
Američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield rekla je Vijeću prije glasanja da kao vodeći svjetski donator humanitarne pomoći Sjedinjene Države priznaju da "svi moramo učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo humanitarnim partnerima da dođu do najugroženijih u svijetu, bez obzira gdje žive, sa kim žive i ko kontroliše njihovu teritoriju."
"Naš cilj je uvijek zaustaviti teroriste i kršitelje ljudskih prava korištenjem legitimnog alata za održavanje mira i sigurnosti, ali i dalje omogućiti da se humanitarni napori za spašavanje života nastave za one kojima je potrebno", rekla je ona.
Međutim, humanitarna zajednica je izrazila zabrinutost zbog uticaja sankcija, posebno zamrzavanja imovine, ometanja pomoći i zatražila "jasan, standardni izrez humanitarne pomoći i aktivnosti kako bi se zadovoljile osnovne ljudske potrebe za sve režime sankcija UN-a", što rezolucija i čini , rekla je Thomas-Greenfield.
U njoj se kategorično navodi da su aktivnosti humanitarnih organizacija i radnika "dozvoljene i ne predstavljaju kršenje zamrzavanja sredstava koje je nametnuo ovo vijeće ili njegovi odbori za sankcije".
Thomas-Greenfield je za Associated Press rekla da, iako su izuzeća od humanitarne pomoći već uključena u neke rezolucije Vijeća sigurnosti kojima su uvedene sankcije, "to nije dosljedno, nije standardizirano". Rezolucija, rekla je ona, standardizira izuzeće i pomoći će da se ubrzaju napori humanitarnih radnika da pruže pomoć ljudima.
Nakon glasanja, irski ambasador u UN-u Fergal Mythen pozdravio je usvajanje "značajne rezolucije" rekavši: "Ovom rezolucijom umanjujemo neželjene posljedice sankcija bez umanjivanja samih sankcija UN-a."
Rekao je da se kao rezultat sankcija ponekad pomoć ne može otpremiti, finansirati, osigurati i isporučiti.
Rezolucija "pruža sigurnost i jasnoću" humanitarnim davaocima, donatorima i implementacionim partnerima da je pružanje pomoći dozvoljeno. Ali je upozorio da, iako je značajno, to "nije lijek za sve", rekavši da se mora raditi na drugim aspektima sankcija UN-a, uključujući propisani postupak.
Danas, međutim, "možemo biti sigurni da je vijeće poduzelo odlučnu akciju kao odgovor na pozive humanitaraca širom svijeta", rekao je Mythen.
"Ova rezolucija će imati opipljive pozitivne uticaje na one koji rade u nekim od najizazovnijih okruženja širom sveta, koji sada mogu da nastave da pomažu najugroženijima u svijetu znajući da su njihove aktivnosti dozvoljene čak i tamo gdje su sankcije UN-a na snazi", rekao je.
Američka izaslanica Thomas-Greenfield rekla je nakon glasanja da će sve humanitarne situacije u kojima su UN uključene, uključujući Afganistan, Siriju i Myamar, "koristiti" usvajanjem rezolucije.
Potpredsjednica Mercy Corpsa Kate Phillips-Barrasso nazvala je rezoluciju "promjenom igre za humanitarne organizacije, koje su doživjele konfuziju i suočile se s dodatnim rizicima u pružanju pomoći koja spašava živote", rekavši da su "ova jasnoća i zaštita koju ona donosi od najveće važnosti".
Predsjednica MKCK-a Mirjana Špoljarić izrazila je nadu da će implementacija rezolucije "značajno pomoći humanitarnoj akciji u mnogim dijelovima svijeta". Ona je ohrabrila sve zemlje "da provedu ovu humanitarnu blokadu u praksi, uključujući nacionalne zakone i propise".