U orbitu poslana prva raketa za istraživanja vode na Zemlji
Ovo je misija bez presedana za koju se očekuje da će baciti novo svjetlo na mehaniku i posljedice klimatskih promjena.
Falcon 9 booster u vlasništvu i pod upravom komercijalne raketne kompanije Elona Muska osvijetlio je nebo pred zoru duž obale Kalifornije dok je polijetao sa svoje lansirne rampe u bazi američkih svemirskih snaga Vandenberg, oko 160 milja (260 km) sjeverozapadno od Los Angelesa.
Polijetanje, u režiji NASA-e, prikazano je uživo putem internetskog prijenosa američke svemirske agencije.
Gornji dio Falcona 9, koji je nosio satelit, stigao je u orbitu za devet minuta.
Nekoliko trenutaka ranije, donji dio za višekratnu upotrebu odvojio se od rakete i odletio natrag na Zemlju, oslobađajući zvučne udare prije nego što je usporio do laganog slijetanja u bazu.
Otprilike pola sata kasnije, kontrola misije za francusku svemirsku agenciju CNES u Toulouseu, Francuska, izvijestila je da je povratila prvi kompletan set signala sa satelita, potvrđujući da su sistemi bili operativni, rekla je NASA.
Središnji dio satelita je napredna mikrovalna radarska tehnologija za prikupljanje mjerenja visoke razlučivosti oceana, jezera, rezervoara i rijeka.
Podaci, prikupljeni radarskim pregledima najmanje dvaput svaki 21 dan, koristit će se za poboljšanje modela cirkulacije okeana, bolje vremenske i klimatske prognoze i pomoć u upravljanju zalihama slatke vode u regijama pogođenim sušom, kažu istraživači.
Šta je cilj misije?
Jedan od glavnih smjerova misije je istražiti kako oceani apsorbiraju atmosfersku toplinu i ugljični dioksid, u procesu koji prirodno regulira globalne temperature i pomaže u smanjenju klimatskih promjena.
Okeani su apsorbirali više od 90 posto viška topline zarobljene u Zemljinoj atmosferi emisijama stakleničkih plinova koje je uzrokovao čovjek, procjenjuju naučnici.
Skenirajući mora iz orbite, rakete će moći izmjeriti fine razlike u nadmorskim visinama oko manjih struja i vrtloga gdje se vjeruje da dolazi do velikog smanjenja topline i ugljika u okeanima.
Razumijevanje tog mehanizma pomoći će odgovoriti na ključno pitanje - koja je kritična tačka na kojoj okeani počinju otpuštati, umjesto apsorbirati, velike količine topline natrag u atmosferu, čime se intenzivira globalno zagrijavanje umjesto da ga ograničava.
Slatkovodna tijela još su jedan ključni fokus SWOT-a, opremljenog za promatranje cijele dužine gotovo svih rijeka širih od 100 metara, kao i više od milion većih jezera i rezervoara.
Uzastopno provođenje popisa Zemljinih vodenih resursa tokom trogodišnje misije SWOT omogućit će istraživačima da bolje prate fluktuacije u rijekama i jezerima planeta tokom godišnjih promjena i velikih vremenskih događaja.
Prethodne studije vodenih tijela oslanjale su se na podatke prikupljene na određenim tačkama ili sa satelita koji su mogli pratiti samo mjerenja duž jednodimenzionalne linije.
Očekuje se da će satelit početi proizvoditi istraživačke podatke za nekoliko mjeseci.