Ustavni sud BiH odgodio ocjenu odluka OHR-a nametnutih na izborni dan

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) odgodio je na sjednici 20. januara donošenje odluke kojom bi se poništile ili izmijenile izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH čime one i dalje ostaju na snazi.

Riječ je o odluci koju je u izbornoj noći 2. oktobra 2022. nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH Christian Schmidt koristeći tzv. Bonske ovlasti.

Predmet je formiran po zahtjevu tadašnjih članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića (Stranka demokratske akcije) i Željka Komšića (Demokratska fronta).

"Odluka u ovom predmetu nije donesena i o njemu će se odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica", saopćio je Ustavni sud BiH.

Nedostaje dvoje sudaca

Ustavnom sudu BiH nedostaju dva suca, nakon što su u mirovinu otišli Mate Tadić (Hrvat) i Miodrag Simović (Srbin) u avgustu i novembru prošle godine.

Sud donosi odluke većinom glasova (pet) svih članova, kad je riječ o plenarnoj sjednici na kojima se razmatra ustavnost zakona.

U trenutnoj situaciji, ako sutkinja Valerija Galić (Hrvatica) i Zlatko Knežević (Srbin) glasaju "protiv" neke odluke, a suci Mirsad Ćeman i Seada Palavrić (Bošnjaci) te troje stranih sudaca Helen Keller (Švicarkinja), Ledi Bianku (Albanac) i Angelika Nussberger (Njemica) glasaju "za", bila bi preglasana dva od tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi).

Isto tako, ako su četiri suca "za", a tri "protiv" ili obratno, nije moguće donijeti odluku jer je potrebno pet glasova.

Plenarnim sjednicama trebaju prisustvovati svi suci. Sjednicama Malog vijeća, na kojima se razmatraju žalbe građana i firmi na presude nižih sudova, prisustvuju predsjednik i dva potpredsjednika Ustavnog suda BiH i na njima se odluke moraju donijeti jednoglasno.

Ustavni sud BiH sačinjava devet sudaca, od kojih šest biraju parlamenti dva entiteta.

Zastupnički dom Federacije BiH bira po dvojicu Hrvata i Bošnjaka, a Narodna skupština Republike Srpske dva Srbina. Procedura izbora nedostajućih sudaca je u toku.

Preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, nakon konzultacija s Predsjedništvom BiH. Odlazak stranih i postavljanje samo domaćih sudaca na njihovo mjesto traže političke stranke iz Republike Srpske kao i stranke s hrvatskim predznakom iz Federacije BiH.

Šta je nametnuo OHR?

Osim u dijelu koji se tiče postizbornog formiranja vlasti, odnosno načina popunjavanja entitetskog Doma naroda, Schmidt je primijenio i dijelove koji govore o imenovanju sudaca u entitetski Ustavni sud Federacije BiH koji je nakon toga popunjen.

Smanjene su i nadležnosti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koji mora potvrditi sve što se usvoji u Zastupničkom domu.

Klub Bošnjaka, Hrvata ili Srba mogao se pozvati na vitalni nacionalni interes i blokirati donošenje zakona, s tim što je etnički veto morao potvrditi i entitetski Ustavni sud.

Etnički veto je smanjen na pitanja poput adekvatne zastupljenosti, obrazovanja,  vjeroispovijedi, jezika i slično.

Nametnute izmjene pozdravili su politički predstavnici Hrvata u BiH, dok su protiv izmjena bili politički predstavnici Bošnjaka i multietničkih stranaka iz ovog entiteta.

Što su zatražili Komšić i Džaferović?

Apelacije Komšića i Džaferovića, koji su mogli zatražiti ocjenu ustavnosti zakona kao tadašnji članovi Predsjedništva BiH, podnesene su u oktobru 2022.

Prvi argument je bio da su nametnute izmjene u suprotnosti s ranijim odlukama Ustavnog suda BiH.

Naime, Ustavni sud BiH je utvrdio da odredba Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH prema kojem predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH i Republike Srpske, mogu biti samo pripadnici konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba), ali ne i oni koji se tako ne izjašnjavaju (tzv. Ostali).

Ustavni sud BiH je utvrdio da Ustavi Federacije BiH i Republike Srpske time krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Sud nije poništio te odredbe, a parlamenti dosad nisu proveli tu odluku.

Apelanti smatraju i da su nametnutim izmjenama "umanjena ranije postignuta prava, što je neprihvatljivo i pravno nemoguće".

Tvrde i da je Schmidtovim nametnutim izmjenama "izazvana pravna nesigurnost". OHR je nametnuo da se zakonodavna vlast u FBiH konstituira na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, a izvršna vlast prema popisu iz 1991. godine.

Ustavima u BiH i Daytonskim mirovnim sporazumom određen je udio određenog naroda u vlasti pa i zaposlenih u institucijama, poput naprimjer policije. Time se želio potaknuti povratak izbjeglih u prijeratna mjesta stanovanja.

Naglasili su i da se da se uvodi manja ili veća vrijednost ljudi shodno prebivalištu. To znači da glas građana nije jednak, i da vrijednost ovisi o tome gdje neko živi.

Naime, shodno popisu stanovnika iz 2013. godine i broja / postotka nekog konstitutivnog naroda i tzv. Ostalih u odnosu na ukupan broj stanovnika u ovom entitetu, svaki kanton delegira različit broj izaslanika u Dom naroda Federacije BiH iz tri naroda i tzv. Ostalih.

Tako Zapadnohercegovački kanton u kojem po popisu iz 2013. živi oko 95.000 stanovnika od kojih su gotovo 99 posto Hrvati, delegira jednak broj Bošnjaka kao i Bosansko-podrinjski kanton (Goražde) u kojem živi oko 23.000 stanovnika od kojih su oko 94 posto Bošnjaci. Isti je slučaj i s delegatima Hrvatima, kojih je bilo 24 u Goraždu koji daje jednog delegata.

Smatraju i da je Visoki predstavnik "prevario birače", jer je izmjene donio u noći održavanja izbora".

Ranija odluka Ustavnog suda BiH o hitnosti

Apelanti Komšić i Džaferović su tražili i da Ustavni sud hitno postupi te privremeno zaustavi primjenu izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH do donošenja konačne odluke.

Ustavni sud BiH odbacio je taj zahtjev.

"Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom", navodi se u obrazloženju Ustavnog suda od 2. decembra 2022.

Prema tom mišljenju Ustavnog suda, "to ne stvara nenadoknadivu štetu", zato što se "može ispraviti".

Složeni izborni sistem i način formiranja vlasti

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je na dan općih izbora 2. oktobra, sat nakon zatvaranja birališta, izmjene Ustava entiteta Federacije BiH i Izbornog zakona BiH čime je, pored ostalog povećao broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Svaki od klubova konstitutivnih naroda u BiH (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), imaju po 23 delegata, umjesto dotadašnjih 17. Povećao je i broj delegata iz reda "Ostalih" na 11 što je ukupno, što je ukupno 80 delegata.

Delegati se biraju se indirektno između zastupnika u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH koji se biraju direktno na izborima, a njihov broj razlikuje se od kantona do kantona. Direktno se bira i 98 zastupnika u Zastupničkom domu Federacije BiH.

Svaki konstitutivni narod i "Ostali" u svakom kantonu mogu delegirati najmanje jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije, ako je izabran u tom kantonu.

Ako nema dovoljan broj izabranih zastupnika / delegata iz jednog naroda ili "Ostalih" u skupštini jednog, bira se delegat iz skupštine kantona u kojoj ima pa i ako je bio na listi, a nije izabran u kantonalnu skupštinu.

Skupštine kantona prostom većinom biraju svojih deset vlada, s izuzetkom Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona u kojima živi sličan broj Bošnjaka i Hrvata i gdje je potrebna dvotrećinska većina.

Delegati u Domu naroda Federacije BiH predlažu i biraju po pet delegata Bošnjaka i Srba u državni dom naroda. Prema Schmidtovim izmjenama Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, klubovi naroda - ali ne i klub "Ostalih" - predlažu predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Za prijedlog je potrebno 11 glasova delegata iz kluba koji može predložiti jednog kandidata.

Nakon toga predsjednik i dva potpredsjednika Federacije moraju jednoglasno predložiti mandatara za sastav nove vlade Federacije BiH kojeg potvrđuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.

U Republici Srpskoj pored Narodne skupštine u kojoj je direktno biraju zastupnici, postoji Vijeće naroda čijih se po osam delegata iz svakog konstitutivnog naroda i četiri delegata iz reda Ostalih bira u skupštini.

Ako ih nema, općine u Republici Srpskoj delegiraju iz svojih skupština elektore koji biraju nedostajuće delegate. Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske predlažu i biraju pet delegata Srba u državni Dom naroda. đ

Mandatara i novu vladu Republike Srpske predlaže predsjednik Republike Srpske kojeg mora potvrditi Narodna skupština.

Vijeće ministara BiH imenuje većina u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u koji se dvije trećine zastupnika bira na teritoriji Federacije BiH, a jedna trećina u Republici Srpskoj.

Potrebna je opća većina i entitetska većina koja podrazumijeva i trećinu zastupnika iz svakog entiteta. Za smjenu ministra ili kompletnog Vijeća ministara kao i za donošenje zakona potrebno je da za odluku glasaju najmanje dva delegata iz svakog kluba u državnom Domu naroda.

Tročlano Predsjedništvo BiH odluku mora donijeti jednoglasno.

Ako je jedan član preglasan, njegov veto mora potvrditi dvije trećine zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je preglasan srpski član, ili dvije trećine delegata u klubovima Bošnjaka ili Hrvata, ovisno koji član je preglasan.