Ko će biti predsjednik Crne Gore?

Milo Đukanović ili Jakov Milatović biće izabrani za predsjednika Crne Gore, na mandat od pet godina, u drugom krugu izbora zakazanom za 2. april. Njih dvojica osvojili su najviše glasova u prvom krugu održanom u nedelju, 19. marta.

Prvi, lider Demokratske partije socijalista (DPS)i aktuelni šef države je preko 33 godine u vrhu crnogorske politike. Drugi je u politiku ušao prije nepune tri godine, jedan je od lidera Pokreta Evropa sad, stranke osnovane juna prošle godine. Đukanović ima 61 godinu, Milatović 37.

Jakov Milatović

U izbornu trku je ušao neplanirano, nakon što je odbijena kandidatura predsednika Evrope sad Milojka Spajića, zbog posjedovanja pored crnogorskog i srpskog državljanstva.

Završio je ekonomiju na podgoričkom univerzitetu, kao stipendista se usavršavao u SAD, Italiji, magistrirao na Oksfordu. Radio u Deutsche banci i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

Napustio je karijeru u inostranstvu kako bi se stavio na raspolaganje Zdravku Krivokapiću, premijeru prve vlade nakon pada DPS, čiji je sastav dogovaran u manastiru Ostrog pod patronatom Srpske pravoslavne crkve (SPC). Bio je jedan od 12 "apostola" kako je Krivokapić nazivao svoje ministre.

Kao ministar ekonomije Milatović je sa Milojkom Spajićem, tadašnjim ministrom finansija, kreirao ekonomski projekat "Evropa sad", kojim je ukinut doprinos za zdravstvo, čime su značajno, povećane minimalna plata i prosječne zarade.

"Može se opravdano reći da je ovo bilo prvo značajno povećanje životnog standarda u prethodnih 30 godina u Crnoj Gori", ocijenio je Milatović i dodao da je dostižno "u kraćem roku doći do prosječne plate od hiljadu eura".

Program je ugrozio finasijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Smatra da zbog nedostatka političke volje reforme nijesu adekvatno sprovođene, zbog čega je Crna Gora država sa najdužim pregovaračkim stažom za priključenje Evropskoj uniji (EU).

"Zato ću ja biti taj koji će uvesti državu u EU", kazao je Milatović.

Povodom ruske vojne agresije na Ukrajinu, Milatović je dok je bio ministar izjavio da je Crna Gora čvrsto uz NATO i EU saveznike, te da će se pored razarajućih posljedica za Ukrajinu, negativni efekti napada Rusije osjetiti širom Evrope.

Milatović istovremeno podržava i inicijativu Otvoreni Balkan, a Srbiju naziva "najvažnijim trgovinskim i turističkim partnerom".

Podržao je i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC koji je dio političke javnosti ocijenio izdajom nacinalnih interesa a stručna spornim s aspekta ustava i sekularnog karaktera države.

Kao ministar konsultovao sa mitropolitom SPC u Crnoj Gori Joanikijem o natalitetu.

Nakon što je pala Krivokapićeva vlada, Spajić i Milatović su sredinom 2022.godine oformili partiju Evropa sad dajući joj ime svog ekonomskog programa. U vrhu partije je četvoro ministara "apostola" iz Krivokapićeve vlade.

Na lokalnim izborima u Podgorici krajem oktobra 2022.godine je DPS izgubio vlast, a Evropa sad je sa podrškom od 21 odsto glasača najavila da će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik.

Prilikom predizborne konvencije Milatovića na Cetinju 10.marta, došlo je do incidenta tokom protesta građana koji su, prema navodima policije, htjeli da spriječe njeno održavanje.

Okupljeni su nosili transparente "Pa što ako pogine deset Crnogoraca", što je navodna Milatovićeva izjava tokom protesta 5. septembra 2021. godine na Cetinju prilikom ustoličenja mitropolita SPC u Crnoj Gori, Joanikija.

Milatović je tada bio ministar u Krivokapićevoj Vladi koja je odobrila intervenciju policije u kojoj je povrijeđeno više desetina ljudi, a na grad bačene ogromne količine suzavca.

Za drugi krug predsjedničkih izbora, prvi ga je podržao proruski Demokratski front poručivši da bez njihove podrške ne može pobijediti Đukanovića u drugom krugu.

Milatović je Đukanovića nedavno nazvao "višedecenijskim ratnim huškačem navodeći da "predsjednik DPS-a ima samo jednu vječnu ideologiju, a to je lični i porodični interes".

Milo Đukanović

Tokom tri decenije vlasti, dva puta je bio predsjednik države i šest puta premijer.

Bio je čelu pokreta za obnovu nezavisnosti Crne Gore 2006., pod njegovim vođstvom Crna Gora je ušla u NATO 2017.godine i otvorila pregovore sa EU 2010 godine.

Period njegove vladavine karakterišu brojne afere oko njegovih ličnih računa, kredita, firmi u inostranstvu, protivzakonitog finansiranja izborne kampanje DPS te optužbe za rasprodaju državnih resursa, kriminal i korupciju.

U tom periodu je kao vođa kriminalne grupe osuđen visoki čelnik DPS-a Svetozar Marković, a među aferama koje su potresale Crnu Goru su "Koverta", "Limenka", "Telekom" i mnoge druge.

Đukanović je izgradio dobre regionalne odnose sa većinom zemalja regiona osim sa Srbijom koji su zahladili nakon što je Crna Gora, dok je on bio premijer, 2008. priznala Kosovo.

Smatra da su loši odnosi Podgorice i Beograda, posljedica oživljavanja velikosrpskih aspiracija prema Crnoj Gori a da je ruski upliv podstakao nacionalističke projekte u regonu.

"Danas velikosrpski nacionalizam stanuje u vrhu državne politike Srbije", rekao je Đukanović.

Inicijativu Otvoreni Balkan smatra lošom alternativom Berlinskom procesu. Đukanović kaže i da Albanija i Srbija pokušavaju kroz tu inicijativu, zahvaljujući veličini svojih država, uspostaviti dominaciju u odnosu na druge države regiona.

Srpska pravoslavna crkva se, prema riječima Đukanovića, dominantno bavi političkim, a ne vjerskim pitanjima. Ukazuje na njenu tijesnu povezanost sa Ruskom pravoslavnom crkvom čiji patrijarh blagosilja rusku agresiju na Ukrajinu i podsjeća da je Evropski parlament kvalifikovao kao sredstvo uticaja maligne ruske politike na Balkanu".

Sa SPC je u lošim odnosima od kad je usvojen, za crkvu sporni, Zakon o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. što je pokrenulo crkvene litije koje su okupile Đukanovićeve političke oponente i doprinijele padu vlasti njegove partije koja je vladala tri decenije vladala.

Smatra da je potpisujući Temeljni ugovor sa SPC, premijer Dritan Abazović izdao interese Crne Gore.

Đukanović, koji je otvorio vrata ruskom kapitalu nakon sticanja nezavisnosti 2006., oštar je kritičar politike zvanične Moskve sa kojom su odnosi pogoršali 2014. kada se Crna Gora pridružila sankcijama Rusiji zbog aneksije ukrajinskog Krima:

"Rusija je nastavila da veoma sofisticirano, razvija model hibridne destrukcije na Balkanu".

Najava učlanjenja u NATO dodatno je pogoršala odnose i rezultirala pokušajem državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, čiji je cilj kaže Đukanović bila njegova likvidacija.

Da je postojao plan državnog udara, uvjerio se, kako kaže, uvidom u dokumenta u Beogradu, na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. No, taj dosije nije ustupljen pravosudnim organima Crne Gore.

"Jer je intervenisao šef bezbjednosti Rusije, gospodin Patrušev, koji je došao u Beograd i očigledno zabranio dostavu tih dokumenata", kazao je Đukanović.

Presudom Višeg suda iz maja 2019.su za pokušaj državnog udara, na višegodišnje kazne osuđena su dva ruska i više srpskih državljanina, te lideri tada opozicionog Demokratskog fronta (DF) u Crnoj Gori. Ta presuda je poništena a obnovljeno suđenje još traje.

I Đukanović je obećao da će ako osvoji ove izbore uvesti Crnu Goru u EU.