Vlasti RS novim zakonom traže finansijske izvještaje od neprofitnih organizacija
Novi zakon koji je predložila Vlada Republike Srpske (RS) nameće obavezu neprofitnim organizacijama da podnose finansijske izvještaje i daje pravo vlastima tog bh. entiteta da u te organizacije šalju inspekcije. To je u video poruci od 28. marta potvrdio ministar pravde RS Miloš Bukejlović.
Nacrt ovog zakona Vlada RS (jednog od dva bh. entiteta) je utvrdila na sjednici 23. marta.
U Bosni i Hercegovini (BiH), prema elektronskom registru udruženja i fondacija, trenutno radi oko 25.600 nevladinih organizacija. Od toga je u RS registrovano više od 7.500. Nema podatka koliko njih se finansira iz inostranstva.
Ministar pravde RS naveo je kako Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS predviđa obavezu da ove organizacije svoje finansijske tokove prosljeđuju Ministarstvu pravde tog entiteta.
Pojasnio je da se izvještaj o finansijskim tokovima treba da sadrži iznos koji je doznačen neprofitnim organizacijama, naznaku uplatioca, kao i način na koji su ta sredstva utrošena polugodišnje, odnosno godišnje.
"Ministarstvo pravde će dalje to da prosljeđuje kako bi se vršila jedna vrsta nadzora nad zakonitošću rada", kazao je Bukejlović.
On je najavio i da će se zakonom "uvesti jedna vrsta inspekcijskog nadzora koji se vrši jednom godišnje".
"Uvodi se mogućnost da građani, republički organi, kao i sva druga fizička i pravna lica, koja su zainteresovana, izvrše jednu vrstu predstavke gdje će se vršiti i vanredna inspekcijska kontrola ovih organizacija", poručio je on.
Kao je rekao, cilj je "prevencija od zloupotrebe neprofitnih organizacija".
"Radi se o organizacijama koje kroz nelegalne novčane tokove koriste ova sredstva za jednu vrstu pravljenja društvene destrukcije, destabilizacije i eventualnog finansiranja terorističkih organizacija", rekao je Bukejlović.
On je dodao da je zadatak vlasti da zakonski reguliše transparentnost rada neprofitnih organizacija, s obzirom da se, kako je rekao, prema "Manivalu", Bosna i Hercegovina do 2020. godine nalazila među visoko rizičnim zemljama Evropske unije (EU).
"Manival" procjenjuje stepen usaglašenosti nacionalnih sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma država članica Vijeća Evrope sa međunarodnim standardima.
Reakcije na donošenje Nacrta zakona
Kancelarija EU u BiH očekuje da vlasti u Republici Srpskoj (RS) povuku predložene zakone o uvođenju krivičnih sankcija za klevetu i kontroli nevladinih organizacija (NVO), navedeno je u saopštenju 27. marta.
Kancelarija EU u BiH kaže i da odluka Vlade RS da usvoji Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je "jednako žalosno, jer nadalje ograničava rad organizacija civilnog društva, a time i ostvarivanja slobode udruživanja i okupljanja".
Dodaje da ovakva negativna dešavanja, štaviše, dovode u pitanje opredijeljenost vlasti RS za napredak BiH na njenom evropskom putu.
Šta je prethodilo donošenju Nacrta zakona?
Donošenje Nacrta zakona uslijedilo je nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik najavio uvođenje termina "strani agent" u zakon.
Dodikova najava dolazi nakon što je Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) 7. marta ocijenio da godinu dana nemaju odgovor na prijavu kako je predsjednik RS u sukobu interesa.
U ovoj organizaciji to dovode u vezu sa "činjenicom da članovi porodice Milorada Dodika, koji obavlja javnu funkciju, primaju značajne dotacije iz entitetskog budžeta".
Prijava je upućena Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa BiH u martu prošle godine, dok je Dodik bio član Predsjedništva BiH.
Pored toga, ocjena TI BiH je i da je Dodik najavom zakona, odgovorio i na reakciju novinara, medijskih kuća i nevladinih organizacija na Nacrt izmjena Krivičnog zakona u RS kojim se kriminalizuje kleveta.
Prema tekstu zakona, za klevetanje su predviđene novčane kazne u iznosima od oko 2.500 do čak 50.000 eura.
Nacrt zakona je Skupština RS usvojila 23.marta, nakon čega slijedi dvomjesečna javna rasprava, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga.