Obuhvat cijepljenja u Hrvatskoj vraća se 'u normalu'
Hrvatsko zdravstvo nadoknađuje zaostatke u cijepljenju iz vremena vrhunca epidemije COVID-a 19, rečeno je na konferenciji za novinare prvih ljudi javnozdravstvenog sustava i epidemiologa.
Istraživanje na urbanoj populaciji pokazalo je da antivakserski stav roditelja oko cijepljenja njihove djece nema veze ni sa obrazovanjem ni sa socijalnim statusom.
U Hrvatskoj se cijepi sa 11 antigena, tijekom epidemije COVID-a 19 u 2020. i 2021. godine zabilježen je pad cijepnog obuhvata, ali rezultati se vraćaju u normalu, što je dobro, rečeno je na konferenciji za novinare uz početak Europskog i Svjetskog tjedna cijepljenja 24. travnja.
"Što se tiče cijepljenja protiv morbila (ospica), rubeole i parotitisa – to su virusna cjepiva gdje cijepni obuhvati trebaju biti visoki, kako bi se zaštitilo i one koji se ne mogu cijepiti - došli smo do obuhvata 91,04 posto. To je u 2019. godini bilo 93 posto. Dakle, nešto smo slabiji nego 2019, ali smo bolji nego za vrijeme pandemije", kazao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.
Najslabiji rezultati u odazivu na cijepljenje su u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Dubrovniku je pred nekoliko godina izbija i epidemija ospica, ali i tu rezultati rastu.
"Kod nas je cijepljenje obavezno i postoje kazne za roditelje koji ne cijepe svoju djecu. Organizirali smo i savjetovanje sanitarnih inspektora koji provode mjeru kažnjavanja. Zabrane i kažnjavanja nisu tako učinkoviti kao zdravstvena pismenost, edukacija i znanje o važnosti cijepljenja. Mi već godinama intenzivno radimo na tome i imamo određene rezultate", kaže ravnatelj Zavoda.
Antivakserski stav nije vezan uz socijalni status i obrazovanje, pokazuje nedavno istraživanje na preko 800 ispitanika – roditelja i staratelja djece u Zagrebu, Osijeku i Splitu o cijepljenju djece protiv COVID-a 19.
Pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Zarazne bolnice "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu Goran Tešović kaže kako je pozitivan odnos prema cijepljenju djece nizak, što je bilo i očekivano, i da nema razlika u stavovima između stanovnika tri urbane cjeline.
"Iznenađuje da na stav o cijepljenju nema utjecaja razina prihoda u obitelji i razina obrazovanja roditelja. Jedine varijable koje imaju utjecaja na donošenje pozitivne odluke o cijepljenju djeteta su – da su se roditelji prethodno cijepili, da vjeruju u ispravnost pridržavanja epidemioloških mjera i da su svoju djecu cijepili svim cjepivima koja su obuhvaćena Nacionalnim imunizacijskim programom", pobrojao je Tešović.
Novi soj korone arcturus, odnosno omikron podvarijanta XBB.1.16, prisutan je već u 22 zemlje svijeta, ali ne i u Hrvatskoj.
"Upravo je danas u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo završeno sekvcenciranje uzoraka koji su pristigli proteklih nekoliko tjedana i mogu reći da još nemamo 'arcturus' u Hrvatskoj" kazao je Capak.
Tema i poruka ovogodišnjeg Europskog i Svjetskog tjedna cijepljenja je "Velika nadoknada cijepljenja", zbog velikog pada cijepnog obuhvata u mnogim zemljama svijeta tijekom pandemije COVID-a 19.
Kako se navodi na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sa Europskim tjednom cijepljenja počinje u Europi jednogodišnja kampanja pod organizacijom Svjetske zdravstvene organizacije i partnera, čiji je cilj naglasiti važnost zaštite najugroženijih skupina cijepljenjem protiv COVID-a 19.
Namjera je, također, nadoknadom rutinskih cijepljenja koja su propuštena ili odgođena zbog pandemije postići i održavati visoke cijepne obuhvate za sva cjepiva iz Kalendara cijepljenja.