U Turskoj predsjednički i parlamentarni izbori
Stanovnici Turske u nedjelju, 14. maja, glasaju na predsjedničkim i parlamentranim izborima, koji se smatraju najvažnijima u modernoj povijesti te zemlje.
Na izborima će biti odlučeno hoće li aktualni predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan vladati i nakon 20 godina.
Njegov glavni suparnik, kandidat udružene opozicije Kemal Kilicdaroglu, obećava da će ukinuti mnoge ovlasti koje je stekao Erdogan, nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine.
Za izravnu pobjedu, predsjedničkim kandidatima je potrebno više od 50 posto glasova. U suprotnom, bit će glasano u drugom krugu 28. maja.
Na izborima, osim Erdogana i Kilicdaroglua, učestvuje i Sinan Ogan, dok se četvrti predsjednički kandidat prethodno povukao.
Glasanje će odlučiti ne samo o tome tko će voditi Tursku, zemlju članicu NATO-a od 85 miliona stanovnika, negoo načinima na koje će tom zemljom biti upravljano i u kojem pravcu će se razvijati ekonomija.
Erdoan, 69-godišnji moćni političar, koji je bio na funkciji posljednje dvije decenije kao premijer i predsjednik, lako pobijedivši na pet izbora, traži treći uzastopni mandat kao šef države.
No, ankete javnog mnijenja daju blagu prednost njegovom glavnom protukandidatu, 74-godišnjem Kemalu Kilicdarogluu, koji predvodi savez šest opozicijskih stranaka.
Glasači će u nedjelju, također, izabrati novi Parlament Turske. I predsjednika i Parlament biraju na petogodišnji mandat.
Za Parlament su kandidirani predstavnici 24 političke stranke i 151 nezavisni kandidat, koji se bore za ukupno 600 zastupničkih mjesta.
Prognozira se tijesna utrka između Narodnog saveza koji je formiran od Erdoganove konzervativne Stranke pravde i razvoja, Stranke nacionalnog pokreta i drugih, te, s druge strane, Kilicdarogluovog Nacionalnog saveza, u kome je i njegova Republikanska narodna stranka (CHP), koju je osnovao turski osnivač Mustafa Kemal Ataturk.
Pravo glasa na izborima ima 64,11 miliona ljudi, a više od 4,9 miliona turskih građana glasa po prvi put.
Izbori se održavaju u teškom periodu za Tursku. Zvanični podaci govore da je inflacija dosegla gotovo 44 posto, ali mnogi vjeruju da je daleko viša.
Birališta su otvorena i tri mjeseca nakon što su potresi u jugoistočnoj Turskoj usmrtili više od 50.000 ljudi. Mnogi stanovnici pogođenih pokrajina bili su ljuti zbog spore početne reakcije vlasti, ali malo je dokaza da je to pitanje promijenilo način na koji će glasati.
Erdoganov poraz na izborima bio bi udarac i za Putina
Birališta su otvorena u nedjelju u osam sati po loklanom vremenu. Kako su javile agencije, u Istanbulu i Ankari bili su formirani dugi redovi pred glasačkim mjestima.
Prema izbornom zakonu, vijesti, prognoze i komentari o glasanju zabranjeni su do 18 sati. Mediji mogu slobodno izvještavati o rezultatima izbora tek u nedjelju od 21 sat.
Izbori se održavaju na 100. godišnjicu kada je Mustafa Kemal Ataturk osnovao Tursku Republiku kao sekularnu državu.
Izvori: AFP, Reuters