Rast vodostaja Save kod Jasenovca u Hrvatskoj
Rijeka Sava nastavila je u četvrtak ujutro da raste u Jasenovcu, vanredna situacija je zbog izlivanja Une u Hrvatskoj Kostajnici, a uslijed premiještanja vodenog talasa problemi se očekuju u Sisku i Petrinji.
Vodostaj Save kod Jasenovca u četvrtak ujutro je 867 centimetara, a Une u Hrvatskoj Kostajnica, 489 centimetara.
Rijeka Kupa je kod Petrinje u četvrtak ujutro dostigla 947 centimetra, samo tri centimetra ispod granice nakon koje se proglašava vanredna situacija, prenose hrvatski mediji.
Vodostaj Kupe je oscilirao, ali se ipak u četvrtak ujutro smanjio na 489 centimetara u odnosu na dan ranije kada je izmjereno 499 centimetara.
Korana je u Karlovcu u ponoć imala vodostaj od 852 centimetra, koji se zadržao cijelu noć, što je na nivou 2015. godine, kada je bio najviši.
Iz Direktorata civilne zaštite poručili su da je situacija na terenu u Karlovačkoj županiji ozbiljna, ali pod kontrolom.
Sve službe su konstantno na terenu, grade se nasipi, pune dodatne vreće s pijeskom i distribuišu u ugrožene dijelove u Hrvatskoj Kostajnici, Petrinji, Lekeniku, Dvoru i Hrvatskoj Dubici.
Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan rekao je da su uspješno smanjili nivo vode na ulicama u odnosu na vodostaj u rijeci Uni i nada se da je najgori period prošao.
On je dodao da se tek sredinom naredne sedmice može očekivati da će se rijeka vratiti u svoje korito.
Meteorologinja regionalne televizije N1 Tea Blažević rekla je da je period sa najviše padavina prošao i da slijedi mnogo manje kiše, kao i da se u četvrtak ujutro očekuje vrhunac vodenog talasa na karlovačkom području.
Situacija u regiji
Zemlje u regiji su pogođene jakim kišama koje su dovele do poplava u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji.
Vodostaji Une i Sane, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, su u opadanju, škole i vrtići u četvrtak ne rade, a iz poplava je evakuisano 25 lica.
U Srbiji u poplavama u Novom Sadu povrijeđene su dvije osobe, a u Koceljevi je pod vodom deset kuća, ali nije bilo ugroženih.
Vatrogasci u Celju, Mariboru, Murskoj Soboti i Ptuju otklanjali su posljedice obilnih padavina koje su zahvatile Sloveniju i pokrenule još 16 klizišta.