Prijetnja plaćenika Wagnera oživjela strahovanja za nuklearnu sigurnost

Marš plaćeničke grupe Wagner na Moskvu oživio je stare bojazni u Washingtonu o tome šta će se dogoditi s ruskim nuklearnim zalihama u slučaju nereda unutar države.

Dogovor o okončanju pobune u subotu i pristanak šefa plaćenika Jevgenija Prigožina da naredi svojim borcima da se vrate u baze, zaustavio je bojazni o velikom sukobu unutar Rusije. Ali ova epizoda je signalizirala da držanje vlasti ruskog predsjednika Vladimira Putina slabi.

Slike tenkova na ruskim ulicama podsjetile su na neuspjjeli puč komunističkih tvrdolinijaša 1991. koji je izazvao zabrinutost za sigurnost sovjetskog nuklearnog arsenala i mogućnost da neposlušni komandant ukrade bojevu glavu, rekli su bivši američki obavještajni dužnosnici.

"IC (obavještajna zajednica) će biti super fokusirana na (ruske) nuklearne zalihe", rekao je Marc Polymeropoulos, bivši viši oficir CIA-e koji je nadgledao tajne operacije agencije u Evropi i Evroaziji.

"Želite znati ko ima kontrolu nad nuklearnim oružjem jer ste zabrinuti da bi teroristi ili loši momci poput (čečenskog vođe Ramzana) Kadirova mogli doći na njih radi poluge koju mogu dobiti", rekao je Daniel Hoffman, bivši viši oficir CIA-e koji je bio šef agencije u Moskvi.

Kadirov je poslao hiljade pripadnika svoje milicije u Rostov na Donu, južni grad koji su Prigožinovi borci zauzeli i potom napustili, te obećao da će pomoći u gušenju pobune.

Istina, američki zvaničnici kažu da ne vide neposrednu prijetnju sigurnosti ruskog strateškog i taktičkog oružja. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je cilj dogovora kojim su se plaćenici vratili u baze bio izbjegavanje sukoba i krvoprolića.

"Nismo vidjeli nikakve promjene u rasporedu ruskih nuklearnih snaga", rekao je portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost odgovarajući na pitanja Reutersa.

"Rusija ima posebnu odgovornost da zadrži komandu, kontrolu i čuvanje svojih nuklearnih snaga i da osigura da se ne preduzmu nikakve radnje koje ugrožavaju stratešku stabilnost", naveo je.

Ali sigurnost ovog oružja je stalna briga za Washington. Američke obavještajne agencije navele su u svojoj Godišnjoj procjeni prijetnji za 2023. da "sigurnost nuklearnog materijala Rusije... ostaje zabrinutost uprkos poboljšanju materijalne zaštite, kontrole i računovodstva na ruskim nuklearnim lokacijama od 1990-ih".

U Washingtonu navode da je Kremlj posljednjih godina upumpao dodatne resurse u modernizaciju svog arsenala.

Lanac nuklearne komande

Scenario koji sada zabrinjava može biti mogućnost da odmetnuta vojna frakcija bude u poziciji donošenja odluka u vezi sa nekim oružjem ako ponovo izbiju podjele oko rata u Ukrajini, koje su razotkrivene Prigožinovom pobunom.

Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima ostavljeno bi da se pitaju kako bi bilo koja nova vlast koristila oružje, rekao je Hoffman.

"To je sposobnost da iznuđujete Zapad za šta god želite. I možda neće igrati po istoj vrsti pravila koja ima Putin", ocjenjuje Hoffman, napominjući kako ruski lider nije reagovao na nuklearne prijetnje koje je iznio kao odgovor na podršku Zapada borbi Ukrajine protiv ruskih okupacionih snaga.

Ruski nuklearni arsenal najveći je na svijetu i Federacija američkih naučnika procjenila ga je u 2022. na 5.977 bojevih glava, u poređenju sa procijenjenih 5.428 koje drže SAD.

Prikupljanje informacija o komandnoj strukturi ruskih strateških snaga i sigurnosnim i drugim aspektima zaliha dugo je bilo među najvišim prioritetima američkih špijunskih agencija, rekli su bivši oficiri CIA-e.

Taj je posao postao teži s Putinovom odlukom u avgustu 2022. da zaustavi američke inspekcije ruskih nuklearnih lokacija prema novom START ugovoru, koji je omogućavao stranama da međusobno pregledaju i nadgledaju strateške nuklearne snage.

Ta odluka ostavila je Washington u velikoj mjeri ovisnim o špijunskim satelitima za procjenu sigurnosti lokacija nuklearnog oružja i kretanja bojevih glava, te presretanja komunikacija za praćenje lojalnosti ruskih komandanata, rekao je Polimeropoulos.

"Ovo je oduvijek bio super-visok (američki) prioritet prikupljanja obavještajnih podataka i zapovijedanja i kontrole nuklearnog oružja u Rusiji", ocijenio je Hoffman.

"“Svi znamo", zaključio je, "da je opasno, zbog čega smo imali sve ove sporazume, gdje smo imali puno transparentnosti, koje sada više nema."