Iz makedonskog zatvora Idrizovo tvrde da je stanje u skladu sa kućnim redom
Obezbjeđenje u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) "Idrizovo" u Skoplju je jednako u svim krilima, bez obzira da li u njima borave povratnici iz tzv. Islamske države ili drugi osuđenici, tvrde u makedonskoj Upravi za izvršenje sankcija (UIS).
U Upravi nadležnoj za zatvore kažu da se svakodnevne aktivnosti osuđenika koji su tamo smješteni odvijaju prema, kako navode, "dinamici kućnog reda", u vrijeme kada je u zatvoru proglašeno krizno stanje zbog nedostatka dovoljno zatvorskih čuvara, piše Radio Slobodna Evropa na makedonskom jeziku.
Od 5. juna do 5. jula policijski službenici i vojnici učestvuju u obezbjeđenju zatvora Idrizovo, zbog nedostatka čuvara i, kako je saopšteno, "sprečavanja bezbjednosnih prijetnji".
To znači da zatvor ima čuvara ispod minimalno dozvoljenog broja. Prema riječima ombudsmana, jedan čuvar čuva 50 zatvorenika, dok bi prema standardima trebao čuvati 12. Zbog toga su u pomoć pozvani pripadnici Oružanih snaga i MUP-a.
Direktor KPZ Idrizovo Zoran Jovanovski rekao je u intervjuu za RSE da trenutno postoji oglas za prijem 20 novih službenika, a očekuje se da će biti raspisan oglas za još 100. Međutim, dok dok traje postupak, zatvor je u stanju krize koja je proglašena prvi put od nezavisnosti zemlje.
Za nedelju dana završava se krizna situacija u Idrizovu, a prema informacijama iz Vlade, nakon okončanja krizne situacije, biće odlučeno da li je potrebno da ona bude produžena, a konačnu riječ će donijeti državni poslanici.
"Novoustanovljene mjere u KPZ Idrizovo, u skladu sa kriznom situacijom, u potpunosti se primjenjuju na ostale osuđene, kao i na ovu kategoriju. Krizno stanje u zavodu se ne odnosi na gubitak određenih prava osuđenih lica, već naprotiv, ide u pravcu jačanja kapaciteta zatvorske uprave i službi, što direktno doprinosi potpunijoj i dosljednijoj implementaciji programa postupanja i tretmana osuđenih lica”, kažu u Upravi za izvršenje sankcija.
Ranije je RSE izvještavao da izvori iz Ministarstva pravde tvrde da se širi takozvana "zatvorska zaraza", odnosno da 11 optuženih da su bili na ratištima u Siriji ili Iraku i učestvovali na strani Islamske države svojim radikalnim stavovima utiču na ostalih 90 zatvorenika. Direktor zatvora Zoran Jovanovski je rekao da nema opasnosti.
Međutim, problem je poznat i u Islamskoj vjerskoj zajednici i oni su već tražili od svojih sveštenih lica da drže molitve u zatvoru, ali za sada nisu dobili odgovor.
Postoji li opasnost po sigurnost zatvora?
U nacionalnom koordinacionom tijelu tvrde da nema opasnosti po sigurnost zatvora, ali da se povratnici sa ratišta mogu uključiti u projekte resocijalizacije tek kada napuste zatvore, i to sa svojim porodicama.
U UIS kažu da su u sklopu Nacionalnog komiteta za prevenciju nasilnog ekstremizma i borbu protiv terorizma, učestvovali u izradi novih strategija za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.
Direktori zatvora u kojima se nalaze osuđeni povratnici iz stranih vojski imaju nalog da sačine mjesečni izveštaj o stanju radikalizacije u zatvorima i dostavljaju ga direktoru UIS-a Jovici Stojanoviću.
Ističu da im je osnovni cilj praćenje ponašanje i postupanja osuđenih u vezu sa terorizmom, te praćenje situacije sa radikalizacijom u zatvorima.
Trenutno je, prema podacima ombudsmana Nasera Ziberija, 15 zatvorenika u zemlji povezano sa ovim zločinima, a njih 11 smješteno je u zatvoru "Idrizovo", tačnije u šestom krilu.
On tvrdi da bi idealno bilo da su te osobe smještene u posebno odjeljenje, bez kontakta sa drugim zatvorenicima.
"Lično smatram da država nije izgradila adekvatnu strategiju za postupanje prema radikalnim strukturama, kao što je proces resocijalizacije u kaznenom periodu dok su u zatvoru, kao i postpenalni nakon izlaska iz zatvora. To bi moglo biti veoma rizično jer država nema kontrolu nad tim šta ti ljudi rade ni nakon izlaska iz zatvora", kaže Naser Ziberi, ombudsman.
Izmjene makedonskih zakona koji kažnjavaju učešće u stranoj vojsci donesene su 2014. godine.
Prema njemu, državljanin Republike Sjeverne Makedonije koji služi u stranoj vojsci kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine, a ko regrutuje Makedonce za stranu vojsku kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina.