Vis postaje dom škole o društvenoj autonomiji
Na tri hektara zemlje iznad gradića Visa, na istoimenom srednjedalmatinskom otoku, grupa filozofa, umjetnika i aktivista obnovila je staru kamenu kuću u kojoj će biti sjedište buduće Otočne škole društvene autonomije, a nakon dvije godine prakse, odnosno više-manje fizičkog rada, ove se godine kreće i sa teorijom.
"Krenuli smo od rekonceptualizacije pojma autonomije, u ovom vremenu u kojem su ljudi, pogotovo u gradovima, sve manje autonomni", pojašnjava ideju ove škole za Radio Slobodna Europa (RSE) njezin osnivač, filozof i aktivist Srećko Horvat.
"Ovisni su o tržištu, servisima države, klimatskoj krizi, hranu se većinom kupuje u supermarketima. Kada bi nestalo struje ili civilizacije kakvu znamo vjerojatno velik broj ljudi ne bi mogao preživjeti, jer smo sve manje autonomni, a sve više ovisni o raznim pomagalima i tehnologiji. Zato je naša ideja promisliti što danas znači pojam autonomije, a sa druge strane vidjeti kako stvar s time stoji u praksi", kaže Horvat.
Zajedničkim radom obnovili su kuću na vrlo nepristupačnom terenu, naučili su drevnu tehniku gradnje suhozida, sakupljaju kišnicu starim, ali i nekim do sada na Mediteranu nekorištenim metodama, koristeći i dobrobiti moderne tehnologije – od solara nadalje.
Plan je stvaranje knjižnice, pokretanje piratskog radija, bavljenje znanošću i drugačijim obrazovanjem.
U rujnu će se na Visu održati inauguralni program u kojem će sudjelovati brojni suosnivači.
"Za sada su potvrđeni !Mediengruppe Bitnik, Franco Berardi ‘Bifo’ koji će održati predavanje o smislu autonomije, bit će nekih koncerata i radnih akcija, tako da ove godine krećemo zapravo skromno", najavljuje inicijator viške škole.
'Svi smo ovdje učenici'
"Planiramo već idućih mjeseci, to nam je i dugoročni plan, razviti jednu zaista autentičnu filozofsku, ali i umjetničku školu, koja je otvorena za sve, od najmlađeg do najstarijeg uzrasta, i koja nema kurikulum i tradicionalnu distinkciju između učitelja i učenika", pojašnjava Horvat.
Jer, svi smo mi ovdje učenici, kaže naš sugovornik.
"Premda smo neki profesori, napisali smo knjige i slično, i dalje smo učenici i učimo od lokalnih suhozidara, ribara, graditelja, ljudi sa otoka, ali i onih koji nisu sa otoka, ali nose nekakvo znanje", rekao je Horvat o konceptu škole.
Radi se zapravo o tome da se dijeli znanje, da se konzultiramo oko znanja, kaže on.
"Nadamo se da će ovaj projekt inspirirati i neke druge projekte u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji, prije svega u regiji, ali i u svijetu", kaže Horvat.
Politička dimenzija drugačijeg prenošenja znanja
Među osnivačima je i filozofkinja i Horvatova profesorica za vrijeme studija na zagrebačkom Sveučilištu Nadežda Čačinovič.
Ona za RSE kaže kako će njen doprinos biti "više profesorski, jer ne može tamo ići zidati".
"Stjecanje znanja izvan okoštalih institucija pored ostaloga je i uvježbavanje novoga tipa zajednice. Usmeni ‘ovdje i sada’ kontakt izvorni je okvir demokracije i premda u današnjem svijetu ne rješava sve problem, podsjeća na ono čemu valja težiti: ravnopravnom i odgovornom dogovaranju o zajedničkim poslovima."
"I dalje mislim da je moguće stvoriti jedan model drugačijeg prenošenja znanja koji ima i sasvim jasnu političku dimenziju, jer se tu uvježbava drugačija vrsta zajedničkog života, nešto što je izvorno demokratski. Ljudi – žene muškarci, mladi i stariji – svi smo na jednom mjestu i izravno odgovaramo drugima. Kod znanja je ta oralna tradicija nastave vrlo značajna, jer vas se odmah može pitati", kaže Nadežda Čačinovič.
Ona najavljuje i da će viškoj školi autonomije donirati i dio knjiga iz svoje bogate privatne knjižnice.
Tko je sve u ISSA-i?
Među osnivačima Otočne škole društvene autonomije, čija je kratica engleskog naziva – ISSA – i grčko ime Visa pred dvije i po tisuće godine, uz Horvata su i filozofi Franco Bifo Berardi i Nadežda Čačinovič, glumci Goran Bogdan, Pamela Anderson i Gael Garcia Bernal.
Tu su i pisci Robert Perišić, Saša Savanović i Marko Pogačar, umjetnici Hito Steyerl, !Mediengruppe Bitnik, Hana Jušić i Predrag Kolaković, kardiolog Vedran Velagić, prevoditeljica Dora Held te sociolozi Jelena Ostojić i Valerio Baćak.
Spisak dopunjuju i slikar Stipan Tadić, pjevač Primal Screama Bobby Gillespie, edukatori Martina Horvat, Renata Avila, Marko Aksentijević i drugi.