Reakcije na poruku mitropolita Joanikija da su Crnogorci bili 'lakomi na sječenje turskih glava'

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je borba za slobodu Crnogoraca kroz istoriju do danas vrijedna poštovanja i da Crnogorci nisu željni genocida i zločina nad drugim.

On je 3. avgusta reagovao na izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija koji je kazao da su Crnogorci bili "lakomi na sječenje turskih glava i da je "to negdje i danas prisutno u nama".

"Dosta je bilo sječe glava! Srebrenica? Malo li je?", pitao je Fejzić.

Nesloga koja se želi izazvati skandaloznim propovijedima, pod plaštom hrišćanskoga i pravoslavnog djelovanja, pogađa u srce građanske, multietničke Crne Gore, ocijenili su iz opozicione Demokratske partije socijalista.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković poručila je da je ovakav narativ neprihvatljiv i retrogradan i pokušava vaskrsnuti nešto čega u Crnoj Gori nema.

Ko je Joanikije?

Mitropolit Joanikije na čelo Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve došao je nakon smrti mitropolita Amfilohija.

Ustoličen je u Cetinjskom manastiru septembra 2021. godine, čemu su se protivile crnogorske nacionalne organizacije, lokalne vlasti i većina opozicionih partija.

Za njih je, kako su tada obrazložili, ustoličenje Joanikija u Cetinjskom manastiru, predstavljalo nagovještaj "okupacije" Crne Gore, klerikalizaciju društva i pokušaj uvođenja Crne Gore u koncept "srpski svet".

Ima bliske odnose sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a za Kosovo tvrdi da je srpska zemlja. Snažan je protivnik NATO integracija uz ocjene da je "pozivnica za NATO kao petovjekovno ropstvo pod Turcima".

Mjesec dana nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo vojnu invaziju na Ukrajinu Joanikije je izjavio da su "događaji u Ukrajini posledice bezbožništva koje se bilo ukorenilo" kao i da je Crna Gora projektovana da bude „mala Ukrajina“.

Imao je istaknutu ulogu u masovnim litijama, koje je SPC organizovala tokom 2020. godine zbog usvajanja, za SPC spornog Zakona o slobodi vjeroispovesti. Taj Zakon je predviđao da imovina za koju crkva nema dokaze o vlasništvu pređe u posjed države.

Nakon promjene vlasti avgusta 2020. tadašnja parlamentarna većina, bliska SPC, izlasala je Zakon po njihovoj volji.