Vučić i Dodik odali počast stradalima na Petrovačkoj cesti
Predsjednici Republike Srpske i Srbije u pratnji episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija i porodica stradalih položili su 4. avgusta vijence na spomen-obilježje na Petrovačkoj cesti gdje je hrvatska ratna avijacija raketirala kolonu izbjeglica na putu od Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i dalje prema Srbiji.
Na tom mjestu je početkom avgusta 1995. godine, prema podacima srpskih udruženja, ubijeno i ranjeno 37 civila.
"Nećemo zaboraviti naše žrtve. Gubitak srpskih Krajina je bio veliki gubitak za srpski narod. Srbija je danas jača, kao i Republika Srpska. Srbija je sve do Aleksandra Vučića bila sklona da potisne sjećanje na neke događaje da ne bismo ljutili druge. Danas je to sve promijenjeno. Obilježit ćemo sva mjesta našeg stradanja", kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS-a.
Dodik je dodao da nakon Petrovca odlaze u Prijedor kazavši kako to neki prikazuju kao provokaciju "kao da Srbi nisu stradali u Prijedoru ".
"Treba odati počast drugim stradalim, ali niko ne može ni nama zabraniti da obilježavamo naša stradanja", kazao je, pored ostalog Dodik.
"Poslednjih 28 godina sam stalno pomišljao na ovo mesto, zamišljao kolonu izbeglica koji su prolazili ovom cestom, kako su ovde stradali naši ljudi. Godinama nismo hteli ili nismo smeli da obeležavamo ono što je tragedija našeg naroda. Dva puta smo dizali ovaj spomen-krst koje su nam srušili. Sad smo podigli tri puta veći. Sruše li nam ovaj, podići ćemo tri puta veći od ovog i pokazati da se ne mirimo s ubijanjem dece", kazao je, pored ostalog, Vučić.
Naglasio je da Srbi moraju da pokažu pijetet prema bošnjačkim i hrvatskim žrtvama, ali da se ne smiju zaboraviti srpske žrtve "koje su ubijene samo zato što su nosila srpska imena".
I Vučić je kazao da se u Srbiji "decenijama šutjelo o žrtvama Jasenovca i drugih stratišta, jer je to valjda bilo uhu ugodno, ali više nećemo da ćutimo".
Najavio je pomoć općinama u RS-u i drugom entitetu Federaciji BiH u kojima su Srbi većinsko stanovništvo, podsjetivši da su "nekad (4. avgusta 1994. nakon odbijanja mirovnog plana za BiH) u Srbiji uvodili i sankcije prema Republici Srpskoj".
Ovim je zvanično počelo ovogodišnje zvanično obilježavanje "Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji Oluja".
Tokom dvodnevne posjete delegacije Srbije, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, održana je sjednica Savjeta za saradnju Srbije i Republike Srpske.
Vlada entiteta RS i Srbije potpisale su 4. avgusta Memorandum o saradnji na realizaciji ranije najavljenog projekta izgradnje dva memorijalna centra posvećena Јasenovačkim žrtvama u Gradini na sjeveru Bosne i Beogradu.
Tokom Drugog svjetskog rata, desetine hiljada Srba, Jevreja, Roma, Hrvata i drugih antifašista ubijeno je u logoru Jasenovac - poznatom kao "hrvatski Aušvic". Logorom je upravljao ustaški režim koji je bio saveznik nacista u Hrvatskoj.
Delegacije su, pored ostalog, obišle 3. avgusta novoizgrađeni vrtić "Srbija" u općini Srbac.
U Srbiji pomen, u Hrvatskoj čestitke
Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. i trajala je 84 sata. U Srbiji i Hrvatskoj o njoj postoji dijametralno suprotna percepcija.
Službeni narativ u Hrvatskoj je da je riječ o "vojno-redarstvenoj operaciji" u kojoj su hrvatska vojska i policija, kao i jedinice Hrvatskog vijeća obrane i Armije RBiH "oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba" na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina.
Službeno se obilježava 5. avgusta kao "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti", "Dan hrvatskih branitelja" na dan kad su hrvatske snage ušle u gotovo potpuno prazan Knin, te slavi povratak oko 150.000 Hrvata protjeranih od 1991. godine.
U Srbiji i Republici Srpskoj se o tom događaju govori kao o "pogromu", "najvećem etničkom čišćenju u Evropi nakon Drugog svjetskog rata" na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, a nerijetko i o "genocidu".
Prema podacima "Veritasa", nevladine organizacije koju su formirali građani s tom područja, tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 krajiških Srba i ubijeno 1.869, od kojih 1.220 civila.
Prema službenim podacima, na područje cijele Hrvatske se nakon rata ukupno vratilo oko 133.000 Srba, od čega najveći broj starije životne dobi, a čak 30 posto je starije od 65 godina.
Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677.
Prema podacima hrvatskog Državnog odvjetništva (tužilaštva), za krivična djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubistva, pljačke i paljevine - osuđeno je oko 2.380 osoba.
U aprilu 2011. godine, Haški tribunal je prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije “Oluja”. Međutim, novembra naredne godine Pretresno vijeće je poništilo presudu i oslobodilo dvojicu generala.
Zašto se 'Oluja' obilježava u Prijedoru?
Državno obilježavanje stradanja Srba u akciji “Oluja” zvanično je počelo 2015. godine.
Obilježavanje "Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji Oluja" prethodnih godina je organizirano širom Srbije. Ove godine zajedničko obilježavanje kojem prisustvuju predstavnici Srbije, Republike Srpske i Srpske pravoslavne crkve organizirano je u Prijedoru.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik je uoči obljetnice kazao da je Prijedor odabran kao mjesto obilježavanja "jer su Prijedorčani prvi dočekali srpske izbjeglice" iz tzv. republike srpske Krajine.
"Mi smo spremni da saslušamo i razumemo patnju i Bošnjaka i svih drugih, ali ih takođe molimo da saslušaju šta Srbi imaju da kažu", poručio je Vučić uoči posjete.
Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su 31. maja 1992. godine putem lokalnog radija naredbu nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Nakon toga ubijeno je više od 3.000 civila. Više od 32.000 Prijedorčana nesrba bilo je nezakonito zatočeno u oko 60 koncentracijskih logora, uključujući Omarsku, Keraterm i Manjaču.
U tom gradu na sjeveru Bosne na području bivšeg rudnika Tomašica pronađena je najveća masovna grobnica poslije Drugog svjetskog rata. Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.