Pašinjan će učestvovati u EU pregovorima uprkos navodima da Alijev neće doći

Premijer Armenije Nikol Pašinjan planira da prisustvuje pregovorima Evropske unije zakazanim za 5. oktobar u Granadi u Španiji, uprkos izvještajima da je azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev odlučio da ne sudjeluje. Na sastanku se očekuju rasprave o mirovnom sporazumu.

Armenski separatisti, koji su kontrolisali region tri decenije, pristali su prošle sedmice da se razoružaju, raspuste svoju vladu i reintegrišu sa Bakuom nakon jednodnevne azerbejdžanske ofanzive.

Pašinijan kaže da je armenska strana "vrlo konstruktivna i optimistična" oko potpisivanja mirovnog sporazuma sa Azerbajdžanom. No, dodao je da je također spreman podnijeti ostavku ako bi to pomoglo "normalizaciji" situacije.

"Mislili smo da postoji prilika da potpišemo značajan dokument i zapravo do jutros smo tu priliku vrlo visoko cijenili", rekao je Pašinjan. Također je nazvao budući mirovni sporazum "dokumentom prekretnice" koji je armenska opozicija "pokušala predstaviti kao destruktivnu".

Pašinijan je rekao da će armenska delegacija u Granadi "predstaviti naša stajališta".

"Naravno da nam je žao što do sastanka neće doći, ali se nadamo da će konceptualni dokument koji je na stolu biti potpisan u pogodno vrijeme", rekao je Pašinjan.

Njegova izjava dolazi usred izvještaja azerbejdžanskih medija u kojima se navodi da je Alijev odbio sudjelovati na sastanku pet strana, Evropske unije, Azerbajdžana, Armenije, Njemačke i Francuske. Iz ureda Ilhama Alijeva nema potvrde o tim izvještajima.

U izvještajima se navodi da je Baku predložio da i Turska sudjeluje u razgovorima, ali su Njemačka i Francuska odbile taj prijedlog.

Navodi se da Baku neće razgovarati o regionalnim problemima sa zemljama koje se nalaze daleko od Južnog Kavkaza, ali bi mogao sudjelovati u pregovorima između EU-a, Azerbajdžana i Armenije.

Razgovori u Granadi zakazani su nakon što su se de fakto armenske separatističke vlasti Nagorno-Karabaha predale prošlog meseca tokom azerbejdžanske vojne ofanzive. Od tada je skoro cjelokupno stanovništvo te teritorije pobeglo u Armeniju.

Nakon jednodnevne azerbejdžanske ofanzive armenski separatisti, koji su kontrolisali region tri decenije, pristali su da se razoružaju i raspuste svoju vladu.

Glasnogovornica armenskog premijera Nazeli Bagdasarjan rekla je da je u zemlju došlo 100.417 osoba  iz Nagorno-Karabaha, koji je imao oko 120 hiljada stanovnika prije nego što je Azerbejdžan povratio vlast.

Tokom tri decenije konflikta u regionu, Azerbejdžan i separatisti koji imaju podršku Armenije su optuživali jedni druge za ciljane napade, masakre i druga zlodjela, ostavivši tako ljude na obje strane sumnjičave i prestrašene.

Iako je Azerbejdžan obećao da će poštovati prava etničkih Armena u Nagorno-Karabahu, većina bježi jer ne vjeruju da će ih azerbejdžanske vlasti tretirati humano ili da će im garantovati za njihov jezik, religiju i kulturu.

Nakon šest godina separatističkih sukoba koji su okončani 1994. definitivnim padom Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih jermenskih snaga, sa podrškom Jerevana.

Tokom šestosedmičnog rata 2020, Azerbejdžan je vratio dijelove regije na južnom Kavkazu, zajedno sa okolnom teritorijom koju su armenske snage ranije preuzele.

U decembru je Azerbejdžan blokirao koridor Lahin, jedinu cestu koja spaja Nagorno-Karabah sa Armenijom optužujući vlasti da ga koriste za ilegalno slanje oružja separatističkim snagama.

Oslabljeni blokadom, i sa armenskim vlastima koje su se distancirale od konflikta, etničke armenske snage su se složile da polože oružje manje od 24 sata nakon što je Azerbejdžan počeo ofanzivu.