Zahtjevi za odgađanje popisa u Crnoj Gori i uključivanje međunarodnih partnera
Demokratska partija socijalista obratila se Evropskoj komisiji i Eurostatu povodom odluke da se popis stanovništva u Crnoj Gori održi od 1. do 15. novembra i zatražila od međunarodnih partnera da se uključe u taj proces.
Oni su, u pismima komesaru za ekonomiju Evropske komisije Paolu Gentiloniju i generalnoj direktorki EUROSTAT-a Mariani Kocevoj, naveli da ta partija traži odgađanje popisa zbog urušenog institucionalnog sistema i političke tenzije.
Vlada Crne Gore duže od godinu funkcioniše u tehničkom mandatu a neizvjesno je kada i da li će nova vlada biti formirana. Ujedno, Skupština ne radi od jula jer nije izabran novi šef parlamenta nakon parlamentarnih junskih izbora.
"U uslovima visoke tenzije i naglašene polarizacije društva, popis stanovništva ne može biti sproveden kvalitetno", ocjenjuju u DPS-u.
Naglašavaju i da na manje od mjesec nisu obezbijeđeni logističko-tehnički uslovi, kao ni uputstva za instruktore i popisivače i metodologija za pripremu organizacije i sprovođenje popisa.
Ujedno, popis se održava u godini kada su održana dva kruga predsjedničkih izbora i vanredni parlamentarni, što je u suprotnosti sa međunarodnim preporukama.
Posljednji popis iz 2011. godine sproveden je upravo za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista, na čijem čelu je do nedavno bio Milo Đukanović. Ta partija je smijenjena u avgustu 2020, nakon tri decenije vladavine.
Inače, praksa je da se popis realizuje na svakih deset godina. Onaj planiran za 2021. odgođen je zbog pandemije korona virusa.
Osim DPS-a, i ostale opozicione partije i stranke manjinskih naroda u Crnoj Gori zatražile su odgađanje.
Predstavnici albanskog naroda zatražili su odgađanje popisa na mjesec kako bi materijal bio odštampan i na albanskom jeziku.
Zahtjev za odlaganjem je uputilo i Bošnjačko vijeće.
Predsjednik Srpskog nacionalnog Savjeta Momčilo Vuksanović zatražio je da şe obezbijede popisnice na ćiriličnom pismu, "kako bi građanini mogli ostvariti svoja legitimna i ustavna prava".
Iz DF-a su ranije poručivali da će popis pokazati da je u Crnoj Gori najviše građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i da će se time država "vratiti svom srpskom identitetu".
Zahtjeve da popis bude odgođen , premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je izričito odbio:
"Od toga ne treba praviti bauk. Popis nismo imali 12 godina i biće održan od 1. do 15. novembra."
Popis je za dio javnosti u Crnoj Gori političko, a ne statističko pitanje.
Osim ličnih podataka, popis će obuhvatiti i podatke o državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice govori.
Podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije niti Sjedinjene Američke Države.
Iz crnogorske Uprave za statistiku ranije je saopšteno da će popis sprovoditi nešto manje od 4.000 popisivača a da će lista sadržati oko 50 pitanja.
Popis će, prema procjenama, koštati nešto manje od pet miliona eura.