Milatović: Ja sam Crnogorac, popis ne treba odlagati

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjavio je da je popis stanovništva statistička stvar i da će biti održan od 1. do 15. novembra, uprkos zahtjevima za odgađanje popisa.

Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je odlaganje popisa i uključivanje međunarodne zajednice u monitoring. Oni su se sa tim zahtjevom obratili Evropskoj komisiji i Eurostatu. Kao razlog za odgađanje popisa naveli su urušeni institucionalni sistem i političke tenzije.

Predsjednik Crne Gore Milatović je stav o popisu iznio 7. oktobra na zatvaranju 2BS Foruma u Budvi. Na pitanje šta će učiniti da ne dođe do političke instrumentalizacije popisa, i da ne dođe do formiranja "treće srpske države", rekao da Crna Gora posvećena jedinstvenoj Bosni i Hercegovini (BiH) i da ne stoji da na Balkanu postoji ijedna druga srpska država.  

"BiH vidimo kao jedinstvenu državu i to jasno treba ponoviti i reći", rekao je Milatović.

Predsjednik je kazao da je Crna Gora crnogorska država, "bila, jeste i biće", prenijela je Beta.

"Ona je država građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci… Što se tiče popisa, mislim da što više spominjemo popis kao temu to ga više politizujemo. Mislim da bi najbolje mogli da uradimo da ga ne spominjemo. Popis je statistička stvar koja se dešava u svakoj zemlji, desiće se od 1. do 15. novembra u Crnoj Gori i mora da se desi. Ja ga ne spominjem i mislim da je to najbolji doprinos da se ta tema ne politizuje", zaključio je Milatović.  

Predsjednik Crne Gore je rekao da će se nakon popisa znati koliko ljudi živi u Crnoj Gori, koliko ih je otišlo "trbuhom za kruhom", koliko je Ukrajinaca došlo u zemlju.  

"Najvažnija stvar na popisu je da se ljudi slobodno izjasne. To je princip koji ja promovišem. Ako je ikada u Crnoj Gori bilo moguće da neko kaže nešto što misli i kako se osjeća to je sada", istakao je Milatović.  

Upitan je li on etnički Srbin ili Crnogorac, Milatović je rekao da je etnički Crnogorac.  

"Ja sam etnički Crnogorac i mislim da su to lično svojstvo i osjećaj ljudi u Crnoj Gori. Borim se za Crnu Goru u kojoj ljudi mogu da se osjećaju kako misle i gdje ćemo prestati jedni druge da ubjeđujemo ko su i što su", rekao je Milatović.  

On je dodao da svako treba da se osjeća kako želi da se osjeća.  

"Ali u prethodnom periodu, zbog određenih osjećaja, ljudi nisu imali podjednake šanse. Crna Gora treba da bude zemlja u kojoj, bez obzira, kako se neko osjeća, treba da ima jednako pravo na uspjeh u životu", istakao je Milatović.

Vlada Crne Gore duže od godinu funkcioniše u tehničkom mandatu a neizvjesno je kada i da li će nova vlada biti formirana. Ujedno, Skupština ne radi od jula jer nije izabran novi šef parlamenta nakon parlamentarnih junskih izbora. Sve to je DPS naveo kao razloge za odgađanje popisa.

Predsjednik je povodom formiranja vlade u Crnoj Gori kazao da svaka koaliciona vlada treba da se formira na osnovu određenih programskih načela i ocijenio da je to izostalo u procesu koji vodi mandatar Milojko Spajić.

Milatović je ukazao da postoji zakonsko rješenje do kada vlada mora da bude napravljena, ali da niko nije dodatno razradio da li mandatar može da drži mandat tokom cijelog perioda. Rok za formiranje Vlade je 90 dana i ističe 10. novembra.  

"I upravo držanje mandata u ovom periodu koji je jako dug, dozvoljava i svim učesnicima tog političkog procesa da se pozicioniraju i repozicioniraju", rekao je Milatović, dodajući da to otežava pravljenje Vlade.  

On je kazao da je siguran da bi, da je rok mandataru puno kraći, Crna Gora već dobila vladu. Kako je rekao, zadatak Spajića sigurno nije lak, ali to ne znači da taj zadatak nije mogao da bude urađen brže. 

Zahtjevi i drugih za odgađanje

Iz DPS-a su naveli i da na manje od mjesec dana pred popis nisu obezbijeđeni ni logističko-tehnički uslovi, kao ni uputstva za instruktore i popisivače i metodologija za pripremu organizacije i sprovođenje popisa.

Ujedno, popis se održava u godini kada su održana dva kruga predsjedničkih izbora i vanredni parlamentarni, što je u suprotnosti sa međunarodnim preporukama.

Posljednji popis iz 2011. godine sproveden je upravo za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista, na čijem čelu je do nedavno bio Milo Đukanović. Ta partija je smijenjena u avgustu 2020, nakon tri decenije vladavine.

Inače, praksa je da se popis realizuje na svakih deset godina. Onaj planiran za 2021. odgođen je zbog pandemije korona virusa.

Osim DPS-a, i ostale opozicione partije i stranke manjinskih naroda u Crnoj Gori zatražile su odgađanje.  Predstavnici albanskog naroda zatražili su odgađanje popisa na mjesec kako bi materijal bio odštampan i na albanskom jeziku. Zahtjev za odlaganjem je uputilo i Bošnjačko vijeće.

Predsjednik Srpskog nacionalnog Savjeta Momčilo Vuksanović zatražio je da şe obezbijede popisnice na ćiriličnom pismu, "kako bi građanini mogli ostvariti svoja legitimna i ustavna prava".

Iz DF-a su ranije poručivali da će popis pokazati da je u Crnoj Gori najviše građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i da će se time država "vratiti svom srpskom identitetu".

Zahtjeve da popis bude odgođen , premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je izričito odbio, navodeći da "od toga ne treba praviti bauk".

"Popis nismo imali 12 godina i biće održan od 1. do 15. novembra", rekao je.

Popis je za dio javnosti u Crnoj Gori političko, a ne statističko pitanje.

Osim ličnih podataka, popis će obuhvatiti i podatke o državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice govori.

Podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije niti Sjedinjene Američke Države.

Iz crnogorske Uprave za statistiku ranije je saopšteno da će popis sprovoditi nešto manje od 4.000 popisivača a da će lista sadržati oko 50 pitanja. Popis će, prema procjenama, koštati nešto manje od pet miliona eura.