Propuste u sistemu zaštite od požara u jednom dijelu BiH nema ko da kontroliše
Za manje od 24 sata u Bosni i Hercegovini su se dogodila dva velika požara - jedan u Banjaluci, drugi u Gradačcu.
Gorjeli su objekti u dva preduzeća, Elektrokrajini, firmi za distribuciju električne energije u entitetu Republika Srpska (RS) i Kuli, fabrici tekstilne industrije.
U oba slučaja još se ne znaju uzroci. Nije poznato ni da li je bilo propusta u sistemu zaštite od požara.
Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu BiH predviđa da sva pravna i fizička lica, državni organi i druge institucije koje su vlasnici ili korisnici građevina i prostora prilikom gradnje objekta vod računa o lokaciji, materijalima i načinu gradnje.
Pored toga, zakonska odredba je i da osiguraju nabavku uređaja i drugih sredstava za gašenje požara, te organiziraju obuke uposlenika za gašenje početnog požara.
Šta se dešavalo u Gradačcu i Banjaluci?
Požar u Gradačcu je izbio rano ujutro 10. oktobra. U firmi je bio samo portir Miroslav Mikić, koji za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je najprije vidio dim.
"Upalio sam sklopke, kao što radim prilikom svakog obilaska i krenuo u kontrolu, dok nisam došao do kotlovnice i vidio crni dim. Uzeo sam aparat i počeo gasiti, ali nije bilo šanse, sve je brzo planulo, jer tu su papiri, štofovi, sve lako zapaljivo", priča on.
Prilikom pokušaja gašenja zadobio je opekotine lica i ruku.
"Žao mi je, nisam mogao ništa više uraditi, ali savjest mi je mirna, dao sam sve od sebe", dodaje Miroslav koji u ovoj firmi tekstilne industrije na sjeveru Bosne i Hercegovine radi 19 godina.
Inspekcija Tuzlanskog kantona još nije utvrdila tačan uzrok požara.
Senad Vuković iz službe Civilne zaštite Gradačca kaže da je požar lokalizovan oko devet sati ujutro.
"Profesionalna vatrogasna jedinica je stigla za deset minuta, a zbog veličine požara u gašenju su učestvovali i vatrogasci iz Srebrenika i Brčkog", navodi Vuković.
U međuvremenu, radnik na održavanju protivpožarnog sistema, Džavid Pamuković kaže za RSE kako se najvjerovatnije radi o kvaru na električnim instalacijama.
"Sistem zaštite od požara u Kuli je redovno održavan", dodaje on.
U požaru koji se desio u firmi Elektrokrajina, u Banjaluci dan ranije, povrijeđen je vatrogasac, a osam lica je imalo probleme sa disanjem zbog udisanja dima.
Požar se proširio i na hotel koji se nalazi tik do ove firme. Požar je zahvatio nekoliko soba na prvom i drugom spratu hotela, a radnici i gosti su na vrijeme evakuisani.
Šta kaže struka?
Najčešći uzroci požara su ljudski faktor ili prirodne nesreće poput paljenja otpada, odnosno, udara groma, kaže za RSE glavni federalni inspektor za zaštitu ljudi i imovine i zaštitu od požara, Mersudin Šećerović.
"To je trend, ne samo u BiH nego i globalno", kaže on.
Federalni inspektorat za nadzor rada agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine i zaštitu od požara, nadležan je za nadzor velikih proizvodnih kompleksa, skladišta, terminala te preduzeća u kojima Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ima suvlasničkog udjela. Ostali privredni subjekti su u nadležnosti kantonalnih inspekcija.
Šećerović navodi da preduzeća i kompanije koje su u nadležnosti Federacije BiH najčešće poštuju propise o zaštiti od požara.
U prošloj godini bilo je desetak slučajeva u kojima je inspekcija izdala prekršajne prijave.
"Većinom se radi o kašnjenju u servisiranju aparata za gašenje, što se smatra manjim propustom i kažnjava novčanom kaznom. Problem je nedostatak kantonalnih inspektora, jer federalni inspektor nema ovlaštenje da uđe u objekte koji su u nadležnosti kantona. A drugi problem je neusklađenost zakonske regulative", dodaje Šećerović.
Neusklađenost zakonske regulative, kako navodi Šećerović, ogleda se u tome da pojedini kantoni u Federaciji BiH imaju samo po jednog inspektora zaštite od požara.
"Imamo kantone u Hercegovini, u kojoj su požari česta pojava, poput Livanjskog, gdje radi samo jedan inspektor. To ne da nije dovoljno, nego je ispod svake norme", navodi glavni federalni inspektor Šećerović.
Dodaje da je tako i u Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu.
"U Sarajevu imate dva ili tri inspektora protivpožarne zaštite, tako da imate objekte koji nisu nadzirani i po nekoliko godina", navodi Šećerović, dodajući kako u entitetu Federacija BiH postoje zakoni koji su dugo u proceduri, poput Zakona o prevozu i skladištenju opasnih materija, što otežava kantonima da usklade regulativu.
Situacija u RS-u
U drugom bh. entitetu RS-u, inspekcija zaštite od požara vrši nadzor nad javnim, privrednim i komunalnim preduzećima i objektima kolektivnog stanovanja.
Entitetski inspektori u RS-u imaju nadležnost da kontrolišu provođenje mjera zaštite, proizvodnju, promet i upotrebu zapaljivih materija, kao i ispitivanje ispravnosti instalacija u objektima.
"Inspekcija za zaštitu od požara kontroliše i nabavku i održavanje opreme i sredstava za gašenje požara, te pohađanje obuke i stručno osposobljavanje radnika i odgovornih lica za sprovođenje mjera zaštite od požara", navode iz Republičke inspekcije.
Certificirana preduzeća u oba bosanskohercegovačka entiteta, sprovode obuke, servisiraju i održavaju aparate i sisteme zaštite.
Istovremeno, Melina Karamehić, instruktorica zaštite od požara i zaštite na radu kaže za RSE da svaka firma mora imati i elaborat i plan zaštite od požara i plan evakuacije.
"Mi obučavamo uposlenike osnovama korištenja aparata za gašenje požara. Kako da počnu gasiti požar, da se ne plaše rukovanja vatrogasnim aparatima", pojašnjava Karamehić.
Kazne i do 7.500 eura
Zakonima u Bosni i Hercegovini su propisane i krivične odredbe.
Za privredna društva i pravne osobe, ako se ne pridržavaju odredbi o zaštiti od požara, mogu se izreći novčane kazne u iznosu do 7.500 eura.
Ukoliko ne donesu plan zaštite od požara ili ne izvršavaju zadatke iz plana, rukovodioci u firmama mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 500 do 1.250 eura.
Novčane kazne od 50 do 400 eura mogu se izreći i fizičkim licima, ukoliko ne dozvole korištenje zemljišta, zgrada i drugih objekata za potrebe gašenja požara ili bez opravdanog razloga odbiju da učestvuju u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine.