Crna Gora provjerava sumnjive diplome iz Srbije i BiH

Siniša je funkcioner u jednoj lokalnoj samoupravi u Crnoj Gori.

Četvrtu godinu fakulteta, koja mu je bila neophodna zbog zaposlenja, završio je na privatnom fakultetu u Bosni i Hercegovini (BiH) koji je od februara ove godine pod istragom Tužilaštva te države zbog sumnje da prodaje diplome.

Siniša (pravo ime poznato redakciji) tvrdi da je išao redovno na ispite.

"Diplomu sam kasnije bez problema nostrifikovao u Crnoj Gori", kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), dodajući da je motiv za studiranje u BIH bila znatno niža cijena nego u Crnoj Gori.

"Ne znam zašto se podigla priča o ovome, i da treba da se provjeravaju te diplome. Ima i u Crnoj Gori privatnih fakulteta, ništa drugačijih od ovog gdje sam ja završio".

Kao glavni argument navodi to što mu je diploma nostrifikovana u Ministarstvu prosvjete.

"Da je lažna ne bi mi je valjda nostrifikovali?"

Od početka ove godine Tužilaštvo Crne Gore je pokrenulo istragu u 27 predmeta zbog sumnje u falsifikovane diplome.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je za RSE da su ove i prošle godine podnijeli 13 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih diploma visokog obrazovanja i 14 zbog sumnje u falsifikat inostranih isprava srednjeg obrazovanja.

Hiperprodukcija zahtjeva za nostrifikaciju diploma

Profesorica na Univerzitetu Crne Gore Branka Bošnjak smatra da Ministarstvo prosvjete olako nostrifikuje sporne diplome. Broj zahtjeva za nostrifikaciju drastično je porastao posljednjih godina.

"Alarmantno je stanje po pitanju falsifikovanih diploma ali i po pitanju mnogo raširenije pojave diplomiranog neznanja tj. kupljenih diploma, koje se produkuju u okruženju. Nadležni u Ministarstvu olako ih nostrifikuju, papirne formalnosti su zadovoljene iako im je  jasno da je sadržina čista laž."

Ona navodi da je pokrenuta istraga protiv Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta za poslovne studije u istom gradu, Evropskog univerziteta u Brčkom, Univerziteta u Travniku, Internacionalnog univerziteta Travnik, kao i Visoke škole za primijenjene i pravne nauke Prometej iz Banjaluke.

"A i u Srbiji se već sve glasnije dovode u pitanje neke obrazovne ustanove".

Zarija Pavićević iz nevladine organizacije Alternativa za RSE tvrdi da u Crnoj Gori ima čak 25.000 lažnih diploma i navodi iste obrazovne centre u regionu.

"To su diplome iz Tutina, Banjaluke, Prijepolja, Novog Pazara, Prištine, Beograd, Brčko, Travnik, Priština. Samo iz jednog novosadskog ima na stotine takvih diploma."

Pavićević: Porazno što je najviše lažnih diploma u zdravstvu

Pitanje lažnih diploma aktuelizovao je slučaj pomoćnice direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore Miljane Pavličić, za koju je utvrđeno da je falsifikovala diplomu Hemijskog fakulteta u Beogradu.

Iz Ministarstva prosvjete saopštili su da nikad nisu donijeli rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave na njeno ime. Nakon ovog slučaja provjeravaju se diplome svih zaposlenih u Institutu.

Pavićević kaže da Alternativi gotovo svakodnevno stižu prijave zbog sumnji u lažne diplome a da ih je najviše vezano za zdravstvo.

"Raditi s lažnom diplomom u zdravstvu je ravno pokušaju ubistva."

Prema njegovim riječima, glavni "izvoznik" ovih diploma je bila Srednja medicinska škola Tutin, u istoimenom gradu.

"Dio medicinskih sestara, koje rade u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, završilo tamo Srednju školu i dobile zanimanje medicinski tehničar i prije nego što je škola počela da radi".

Osnovani su 2016. godine a ugašeni tri godine kasnije. Vlasnici su uhapšeni zbog prodaje diploma.

U tom periodu je Ministarstvo prosvjete Crne Gore nostrifikovalo 102 diplome medicinskog smjera iz Tutina.

"Dok je trajala istraga u toj školi nisu znali broj ljudi koji su prošli kroz nju. Izdavali su diplome s datumima prije nego je osnovana. Po automatizmu ta diploma ne može da bude validna".

Pavićević objašnjava šemu po kojoj se funkcionisalo.

"Prvo su davali pare, oko 500 eura, kasnije hiljadu, i za pet do deset dana kasnije vam izdaju dokument o završenoj školi. Dešavalo se čak nekada i  da ih pošalju prevozom."

Nakon što je zatvorena škola u Tutinu, tvrdi, otvorena je njihova sestrinska škola u Prijepolju.

Pavićević navodi da za sve ima dokaze, a uprkos tome što su podnijeli Tužilaštvu prijavu 2020. godine protiv 54 medicinska radnika iz Pljevalja za koje sumnjaju da rade s lažnom diplomom iz Tutina ili Prijepolja, nikada ih nisu pozvali da saznanja podijele s nadležnim.

Prije više od godinu su ih iz Vrhovnog državnog tužilaštva samo obavijestili da su prijavu proslijedili Osnovnom podgoričkom tužilaštvu.

RSE je pisao ODT da pita za razloge, ali odgovor nismo dobili.

Za posljednje tri godine duplirao se broj zahtjeva za nostrifikaciju srednjoškolskih diploma.

Nije utvrđeno postojanje nijedne lažne diplome

U maju prošle godine tadašnji ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je najavio da će se ispitati sve diplome srednjeg i višeg medicinskog kadra stečene prekvalifikacijom ili dobijene u državama regiona. Rezultati tih provjera nikad nisu javno saopšteni.

Januara iste godine i Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je komisiju za provjeru validnosti obrazovnih isprava svih policijskih službenika. Nisu otkrili nijednu spornu.

Komentarišući taj podatak Zoran Miljanić, koji je bio na čelu tog tima, za RSE kaže da se tokom tri mjeseca, koliko je proveo na toj funkciji nije moglo mnogo uraditi.

Univerzitetska profesorica Branka Bošnjak tvrdi da lažnih diploma ima i u vrhu Vlade.

"Nama su naprasno diplomirali doskorašnji šoferi, zaštitari, higijeničarke, frizerke i slični, a nije rijetkost da su pojedini od njih postali rukovodioci u državnim i lokalnim preduzećima, državnim organima. To je ubistvo države sa predumišljajem od onih koji su izabrani da vode računa o javnom interesu", istakla je ona.

Brojna zapošljenja u javnom sektoru uslijedila su nakon promjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista 2020. godine u Crnoj Gori a čiji dio je bila i partija profesorice Bošnjak.

Prema podacima Alternative u državnoj upravi čak 40 odsto njih je sa lažnim diplomama.

Prema zvaničnim podacima oko 50.000 osoba zaposleno je u javnoj upravi Crne Gore.