Crna Gora lobira da izbjegne nadzor zbog pranja novca i finansiranja terorizma

Crna Gora pokušava da spriječi da bude stavljena na "sivu listu" zemalja koje nisu učinile dovoljno u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a na kojoj su, između ostalog, Bugarska ali i Sirija i Jemen.

Komitet eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) će raspravljati o stanju u Crnoj Gori 14. decembra.

Ukoliko izvještaj bude loš, to će biti korak da Crna Gora bude tretirana kao zemalja koja predstavlja rizik za međunarodni finansijski sistem, te će biti stavljena pod pojačani nadzor zbog nedostataka u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Konačnu odluku da li će Crna Gora biti stavljena na "sivu listu" donosi Radna grupa za finansijsku akciju (Financial Action Task Force - FATF).

"Velike su šanse da ćemo se naći na toj listi, a to je loša stvar za našu ekonomiju, investicije, kreditni rejting...", upozorio je premijer Milojko Spajić.

Ekonomista Mirza Mulešković za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da bi "siva lista" negativno uticala na reputaciju Crne Gore, koja je članica NATO ali i lider u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

"To bi ugrozilo ekonomsku sliku Crne Gore. To bi usporilo investicije i saradnju sa crnogorskim kompanijama, ali se i odrazilo na evropske integracije i pristup njihovim sredstvima".

Mulešković ističe da bi se posebno odrazilo na bankarski sektor, gdje bi transakcije bile usporene zbog detaljnih kontrola.

"Zbog svih tih negativnih tokova bi trpjeli i građani".

Lobiranje kod Varheljija i Kvinte

Kako bi spriječio da država dospije na "sivu listu", premijer je uoči plenarne sjednice MONEYVAL-a kazao da je poslao diplomatska pisma na 50 adresa, ali i tražio pomoć evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija i predstavnika zemalja Kvinte.

Zemlje Kvinte čine Sjedinjene Države, Francuska, Italija, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Vlada je takođe podnijela Skupštini inovirani Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Krivičnog zakonika, kako bi bili usvojeni po hitnom postupku, prije sjednice MONEYVAL-a kako bi preduprijedili potencijalnu negativnu odluku.

"Ovo su samo dvije mjere koje su čekale godinama, neke čak i decenijama da se sprovedu...", kazao je Spajić čija je Vlada izabrana 31. oktobra.

Zabrinutost o tome kakav će biti izvještaj MONEYVAL-a, izražena je i u Skupštini Crne Gore.

Predloženim zakonima će se pooštriti uslovi i smanjiti mogućnost pranja novca, te će se bolje sprovoditi nadzor nad obveznicima što do sada nije bio slučaj, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pred poslanicima.

"Važeća zakonska rješenja nisu kreirala imidž Crne Gore kao sigurne finansijske destinacije od pranja novca i finansiranja terorizma", naveo je ministar.

Od MONEYVAL-a do FATF-e

Iz Savjeta Evrope (SE) su za RSE pojasnili da će nakon izjašnjavanja MONEYVAL-a o stanju u Crnoj Gori, izvještaj proći konačnu provjeru kvaliteta i dosljednosti.

Iz ove institucije sa sjedištem u Strazburu pojasnili su da su sada nacrt izvještaja o međusobnoj evaluaciji i prateća dokumentacija, prema pravilima MONEYVAL-a, označeni tajnim.

A konačni izvještaj će biti objavljen u februaru.

"Izvještaj o međusobnoj evaluaciji pružiće sve činjenice, analize i ocjene o stanju implementacije međunarodnih standarda protiv pranja novca i finansiranja terorizma u Crnoj Gori", kazali su iz SE za RSE.

Sam MONEYVAL ne sačinjava "bijelu", "sivu" ili "crnu listu", nego to čini Radna grupa za finansijsku akciju (Financial Action Task Force - FATF).

Kada FATF stavi neku zemlju na "sivu listu", to znači da se ona obavezala da će u dogovorenom vremenskom okviru "brzo otkloniti identifikovane strateške nedostatke" i da je pod pojačanim monitoringom.

Ove liste se ažuriraju tri puta godišnje.

Ukoliko se Crna Gora nađe na ovoj listi, mogla bi se pridružiti, između ostalog, članicama EU - Bugarskoj i Hrvatskoj, ali i Siriji, Jemenu i Vijetnamu...

Rizik po građane, privredu, EU integracije

Prema riječima premijera, posljedice bi bile drastične po crnogorske građane i po ekonomiju.

On ističe da ona ne bi postojala "teoretska šansa" da Crna Gora postane dio Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA - Single Euro Payments Area).

"Imaćemo i usporenost svih tranakcija iz Crne Gore i u Crnu Goru. Svaka crnogorska firma će prolaziti deset puta više provjera u bilo kojoj državi na svijetu. Moraće da dokazuje stvari od A do Š", kazao je Spajić.

Spajić dodaje da bi se to odrazilo i na EU integracije, kako na pristup evropskim sredstvima tako i na zatvaranje poglavlja.

Borba protiv pranja novca je dio ključnih poglavlja u pregovaračkom procesu. Napredak u poglavljima 23 i 24 su uslov za zatvaranje ostalih poglavlja.

Crna Gora ima otvorena sva pregovaračka poglavlja, ali zatvorena samo tri. Nijedno poglavlje nije zatvoreno od 2017. godine.

EK: Bez pravosnažnih presuda za pranje novca

Ni Evropska komisija (EK) nije naišla na rezultate vrijedne hvale po Crnu Goru u oblasti borbe potiv pranja novca.

Portparolka Ana Pisonero napominje da je EK u prošlomjesečnom izvještaju konstatovala da Crna Gora još nije uskladila pravni okvir sa evropskom direktivom ali ni preporukama FATF-e.

"Amandmani na Zakonu o igrama na sreću su spremni, ali još nisu usvojeni. Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama, ključni akt u kontekstu međunarodnih i evropskih sankcija, tek treba da bude usklađen sa standardima EU", kazala je ona za RSE.

Crnogorski sumnjivi bankarski tokovi iz izvještaja FinCEN-a

U izvještaju o Crnoj Gori, između ostalog, upozorava se da nije bilo finansijskih istraga 2022. i prva tri mjeseca 2023. godine. Nije bilo ni pravosnažnih presuda za pranje novca.

U ovom dijelu pomenut je i program dodjele ekonomskih državljanstava, koji je Crna Gora pod pritiskom EU zvanično ukinula krajem 2022. ali još nisu riješene sve pristigle prijave.

Evropski zvaničnici upozoravaju da program ekonomskog državljanstva predstavlja rizik za pranje novca, utaju poreza, finansiranje terorizma...