Šengen mijenja ulogu granične policije Hrvatske

Hrvatska policija zadovoljna je prvim danima provedbe kompenzacijskih mjera – policijske kontrole u dubini državnog teritorija kojima se nadoknađuje ukidanje graničnih kontrola od ulaska te zemlje u Šengen.

Nevladine udruge žale se da ih policija nije upoznala s detaljima kompenzacijskih mjera, i boje se da će se tretman iregularnih migranata nastaviti – po starom.

Objavljeni su podaci za Istru, ali ne i za ostatak Hrvatske.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) nije na traženje Radija Slobodna Europa (RSE) dostavilo podatke o rezultatima u drugim hrvatskim županijama, nakon što se u nedjelju 8. siječnja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pohvalio dobrim rezultatima.

Nakon posjete Istarskoj županiji ocijenio je da je "Hrvatska uvjerila Europu da je sposobna čuvati vanjske granice".

Kako je to izgledalo u Istri

Ukupno 770 graničnih policajaca čija su radna mjesta ukinuta nakon ulaska Hrvatske u šengensko područje 1. siječnja ove godine raspoređeni su na kontrolu državnog teritorija po dubini, kako bi se nadoknadilo ukidanje granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj.

Kako je kazao ministar, njih sedamdesetak koji su raspoređeni u Istri obavilo je u prvih pet dana provjere 131 vozila i 274 osobe.

Ukupno je otkriveno 111 nedokumentiranih migranata koji su posjedovali rješenja o povratku koji su odvraćeni od nezakonitog prelaska u Sloveniju, 81 osoba koja je namjeravala nezakonito ići u zemlje zapadne Europe bez statusa, izrazila je namjeru za međunarodnom zaštitom, tri osobe u nezakonitom boravku dobile su rješenja o protjerivanju na tri mjeseca.

MUP se nije oglušio samo na upit RSE, nego i na upite nevladinih organizacija koje su – temeljem iskustva koje imaju - zainteresirane kako se u Hrvatskoj tretira iregularne migrante, požalila se u izjavi za RSE Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS).

"Kada budemo imali te informacije - moći ću vam dati dodatne detalje o tome", kaže Sara Kekuš.

Problematično profiliranje

U CMS-u se boje da hrvatska policija ni u zaštiti šengenskog prostora neće postupati ništa drugačije nego prije ulaska Hrvatske u Šengen, dakle nasilno odvraćajući iregularne migrante.

Ministar Božinović spomenuo je profiliranje vozila i osoba kao metodu u provedbi kompenzacijskih mjera, podsjeća Sara Kekuš.

"U dosadašnjem kontekstu migracija to profiliranje označava upravo rasno profiliranje, što smatramo u najmanju ruku neetičnim, a onda i nezakonitim. Europska komisija je već ranije upozorila da je nužno da države provode zaštitne mjere protiv rasnog profiliranja i drugih diskriminirajućih praksi", dodaje Kekuš.

Dodaje kako "na žalost, nismo vidjeli da je ministar o tome išta rekao".

"Kada govorimo o kapacitetima MUP-a, u posljednjih šest godina ne možemo vidjeti da ti kapaciteti znaju adekvatno prepoznati temeljna ljudska prava, a kamoli ih onda i poštivati", kaže naša sugovornica.

Akcija "Koridor" – uspjeh ili nasilje?

Aktivistima je posebno neugodno zazvučalo kada je ministar - govoreći o kompenzacijskim mjerama - u pozitivnom kontekstu spomenuo akciju hrvatske policije "Koridor", koju je on opisao kao uspješnu borbu protiv trgovine i krijumčarenja ljudi.

Aaktivisti upozoravaju na niz ozbiljnih optužbi za nasilje policije prema iregularnim migrantima u toj akciji.

"Postoje svjedočenja da je netko propucan, da je došlo do pljačke ili premlaćivanja izbjeglica i drugih migranata. A to su postupanja koja odgovaraju tisućama svjedočenja u posljednjih šest godina", kaže Sara Kekuš.

"Umjesto da osobe odgovorne za sve nezakonitosti posljednjih šest godina budu privedene pravdi, na žalost one ostaju na svojim pozicijama ili su čak unaprijeđene", upozorava Kekuš koja i na tome temelji svoju bojazan da se u postupanju policije ništa neće promijeniti.

Drugi je razlog za zabrinutost što ministar Božinović i dalje odbija svaka prozivanja i pritužbe na račun hrvatske policije u vezi nasilja nad iregularnim migrantima.

"To je doista poražavajuće, ne samo nakon presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Madine Houssiny, nego i nakon brojnih dokaza iz domaćih i međunarodnih izvora koji su potvrdili da hrvatska policija nezakonito postupa na granicama", navodi Kekuš.

"Dakle, vidimo da hrvatske vlasti i dalje odbijaju na bilo koji način preuzeti odgovornost, a kamo li onda da bi prestale s nezakonitom postupanjem. Pratit ćemo situaciju i dalje."

Nezavisni mehanizam još nije bio u nadzoru

Hrvatska je za sada jedina članica Europske unije koja je uspostavila neovisni monitoring postupanja policije prema iregularnim migrantima. Na upit RSE u kolikoj mjeri su u toku s kompenzacijskim mjerama hrvatske policije, odgovoreno je kako ove godine još nisu radili nadzor.

"Plan je u siječnju obići upravo prihvatne centre te prihvatilišta za tražitelje azila kako bi se proveo nadzor vezan uz pitanja prava na međunarodnu zaštitu, ali i općenito poštivanja ljudskih prava", stoji u odgovoru glasnogovornice Hrvatskog Crvenog križa (HCK) Katarine Zorić.

Ravnatelj HCK Robert Markt aktualni je predsjedatelj Koordinacijskog odbora Nezavisnog mehanizma.

Prilagođavanje šengenskom režimu

Hrvatska Vlada je na sjednici 19. prosinca 2022. nizom mjera prilagodila rad policije ukidanju graničnih kontrola.

Tako je u Ravnateljstvu policije ukinuto pet postaja granične policije na unutarnjoj granici, a u 18 policijskih postaja na unutarnjoj granici ukinuta je linija rada granične policije, te su u 15 policijskih postaja ustrojena radna mjesta za provedbu kompenzacijskih mjera.

Od 1.034 policijska službenika koji su obavljali poslove granične policije na granici prema Sloveniji i Mađarskoj, njih 742 su raspoređena na poslove provedbe kompenzacijskih mjera i suzbijanja nezakonitih migracija, te na radna mjesta granične policije na vanjskoj granici.