Drugi krug predsjedničkih izbora u Češkoj
Česi su u petak, 27. januara izašli na glasanje za novog predsjednika u drugom krugu. Biraju između penzionisanog vojnog generala i populističkog milijardera od kojih će jedan naslijediti kontroverznog Miloša Zemana. Pozicija predsjednika u Češkoj Republicije je uglavnom ceremonijalna.
General Petr Pavel i Andrej Babiš, koji je bivši premijer, prošli su u drugi krug glasanja jer niko od osam početnih kandidata nije dobio apsolutnu većinu u prvom krugu koji je održan prije dvije sedmice, 13. januara.
Ankete daju prednost Pavelu, nezavisnom kandidatu koji je u prvom krugu bio prvi s tijesnom većinom od 35,40 posto. Zatim ide Babiš s 34,99 posto. Troje drugih kandidata obećalo je podršku Pavelu prije glasanja koje je počelo 27. januara.
Gotovo 15.000 glasačkih mjesta je otvoreno u Češkoj u 14 sati na koje izlazi 8,25 miliona registrovanig birača.
Pavel (61) bivši predsjednik vojnog odbora NATO-a, nov je u politici. U potpunosti je podržao vojnu i humanitarnu podršku zemlje Ukrajini u njenoj borbi protiv Rusije i vidi budućnost Češke Republike povezane s članstvom u Evropskoj uniji i NATO-u.
Babiša (68), čiji je pokret ANO (DA) političkog centra završio u opoziciji nakon poraza na Opštim izborima 2021., podržava njegov saveznik Zeman s kojim dijeli evroskeptične poglede i često koristi antimigrantsku retoriku.
Niz skandala nije naštetio Babiševoj popularnosti, naročito kod njegove baze koju čine stariji glasači.
Samo nekoliko dana prije prvog kruga, sud u Pragu oslobodio ga je optužbi za prevaru u slučaju od 2 miliona dolara koji je uključivao subvencije EU. Babiš je rekao da su optužbe protiv njega politički motivisane.
U kampanji koju su narušile lažne optužbe i kontroverze, Babiš je izazvao pometnju izjavom da ne bi poslao trupe u Poljsku ili na Baltik ako NATO saveznici njegove zemlje budu napadnuti. Kasnije je povukao izjavu da ne bi kao predsjednik pomogao Poljskoj i baltičkim zemljama ni saveznicima u NATO-u ako bi bili napadnuti iako i Češku obavezuje član 5. sporazuma NATO o kolektivnoj odbrani.
Zeman je podijelio naciju svojim proruskim stavom, do invazije na Ukrajinu 24. februara, i podrškom bliskim vezama s Kinom. Njegov drugi i posljednji petogodišnji mandat ističe u martu.
Parlamentarci su izabrali prethodna dva predsjednika, Havela i Vaclava Klausa, dok je Zeman prvi predsjednik kojeg su izabrali glasači.
Birališta se zatvaraju u subotu, 28. januara u 13 sati.
Izvor: AP