Vojska Crne Gore u borbi protiv 'građevinske mafije'

Vojska Crne Gore uključila se helikopterom u osmatranje terena na kojem se vršila nelegalna eksploatacija šljunka, koja ugrožava vodoizvorište Bolje sestre, nadomak Podgorice.

Akciju su nadgledali ministar odbrane Filip Adžić i načelnik Generalštaba Zoran Lazarević, saopšteno je 28. januara iz Ministarstva odbrane.

Zbog višedecenijskog iskopavanja šljunka iz korita rijeke Morače, to vodoizvorište sa kojeg se snabdijeva Crnogorsko primorje ugroženo je smanjenjenjem dotoka vode.

Iako je od decembra 2020. Vlada zabranila vađenje pijeska i šljunka iz Morače i Cijevne, nadležni nijesu uspjeli da zaustave te nelegalne aktivnosti pa je premijer Dritan Abazović 25. januara najavio angažovanje Vojske.

"Ona je tu da bi štitila nacionalni interes", rekao je Abazović i dodao da ne postoji veći nacionalni interes od izvorišta Bolje sestre.

No, Ustav i Zakon o vojsci propisuju način i situacije kako i kada se ona može angažovati. Te procedure u ovom slučaju nijesu ispoštovane.

Bivši ministar odbrane Predrag Bošković za Radio Slobodna Evropa (RSE), upotrebu Vojske u borbi protiv nelegalne eksplatacije šljunka, ocjenjuje nadrealnom.

"Ministar odbrane i premijer pokazuju ne samo nesposobnost već i opasnu degradaciju sistema kojim vladaju. Znaju se institucije koje se bave sprječavanjem nezakonitosti, a to sigurno nije Vojska Crne Gore".

Kako se prema Ustavu i zakonu angažuje Vojska

O angažovanju Vojske, prema Ustavu, odlučuje Savjet za nacionalnu odbranu i bezbjednost na osnovu čijih odluka njome komanduje predsjednik države Milo Đukanović.

Članovi Savjeta su predsjednik države, predsjednik parlamenta i premijer a na sjednicama mogu učestvovati predstavnici Vojske i Ministarstva odbrane.

Prema Zakonu o vojsci, ministar odbrane može donijeti odluku o upotrebi vojske u drugim aktivnostima ali uz potvrdu Savjeta za odbranu i bezbjednost i Vlade.

Vojska se izuzetno može angažovati u slučajevima vanrednog stanja poput elementarnih nepogoda ili teškog narušavanja javnog reda i mira, ali i u takvim slučajevima mora da postoji potvrda Savjeta.

Kada se može angažovati Vojska

Bivši ministar Bošković pojašnjava u kojim situacijama sa može upotrijebiti vojska u mirnodopskim uslovima:

"Za potrebe kao sto su gašenja pozara, poplave i neke okolnosti koje prevazilaze mogućnosti sistema za vanredne situacije. Situacija sa nelegalnom eksploatacijom šljunka je sve, samo ne to."

Bošković, inače član Đukanovićeve Demokratske partije socijalista koja je tri decenije - do avgusta 2020. - vladala u Crnoj Gori, kaže da je u osnovi populizam:

"Obećavajući narodu sve i svašta došli su u situaciju da ne mogu isporučiti rezultate takve populističke politike pa posežu za nadrealnim rješenjema koja samo njima mogu pasti na pamet".

Na izjavu Abazovića o angažovanju Vojske reagovali su i iz nevladinog MANS-a pitanjem zašto se u zemlji sa, kako su naveli, najviše policajaca po glavi stanovnika, angažuje Vojska za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka.

"A ministar Filip Adžić je prije mjesec dana nagradio 4.917 policajaca sa skoro milion eura 'za izuzetan rad i rezultate'"?, konstatuju iz MANS-a.

Vujisić: Procesuirati odgovorne i naplatiti štetu

Aktivista Vuk Vujisić, koji se godinama bavi ovim problemom, kazao je da su akcije policije proteklih dana pokazale da država može biti jača od "građevinske mafije".

"Sada treba da djeluju i drugi organi, da uklonimo ove objekte i stavimo tačku na eksploataciju. Da procesuiramo lica i naplatimo štetu koja je evidentna".

On rekao da su ove nelegalne aktivnosti uticajem na  Regionalni vodovod dovele državnu ekonomiju u opasnost.

"Lica koja su pljačkala državno dobro i devastirala životnu sredinu, dovela u opasnost cijelu ekonomiju države i treba da odgovaraju i tu štetu plate".

Vujisić je za RSE rekao da iz nekog razloga dio institucija prije ovih dešavanja nije bio dovoljno efikasan:

"Očigledno nije postojala solidarna volja da se ovo riješi, da li zbog straha, političkog pritiska ili korupcije utvrđivaće nadam se Specijalno državno tužilaštvo".

Vujisić koji već dvije godine istražuje eksplataciju dostvio je inspektorima video materijale sa terena a policija je u 28  slučajeva podnijela prijave. Ali je Osnovno državno tužilaštvo odbacio većinu . Zbog ovih istraživanja  Vujisić je dobijao je prijetnje.

On ističe da je vrijeme da se odgovorni procesuiraju:

"Motrićemo obale i razvoj situacije. Nadam se da se ovoga puta neće stati dok se svi ne istjeraju sa državnih parcela i procesuiraju".

U sezonu sa restrikcijama vode?

Vodoizvorište je udaljeno nekoliko kilometra od lokacija na kojima poslednjih petanest godina uglavnom privatne kompanije vade pijesak i šljunak iz Morače.

Ekolozi tvrde da država nesuzbijanjem trpi trostruku štetu, novčanu, po životnu sredinu, i potencijalnu, ako se primorje ovog ljeta suoči sa restrikcijama vode.

A iz Regionalnog vodovoda, koje snabdijeva Crnogorsko primorje vodom i gazduje izvorištem Bolje sestre kažu da će biti ugroženo snabdijevanje vodom:

"O ozbiljnosti problema dovoljno govori podatak da je došlo do desetorostrukog pada na izvorištu od 2007. godine, sa 2.600 litara vode u sekundi na 265 litara prošle godine", saopšteno je Radiju Slobodna Evropa.

Ističu da su prethodnih godina zbog ugrožavanja izvorišta eksploatacijom podnosili desetine prijava inspekcijama, policiji i tužilaštvu.

"Upozoravali smo nadležne da postoji ozbiljna opasnost da se ovo izvorište trajno izgubi ako se nastavi trend pada vode.”

Zbog toga su iz Vlade 25. januara najavili represivne mjere za zaustavljanje nelegalne eksploatacije. Jedna od njih je i instaliranje kamera na riječnim koritima.

Iza posla eksplatacije građevinska mafija?

"Biće ovo kraj građevinskoj mafiji. Konačno su sve službe na terenu", rekao je premijer Abazović.

On smatra da je vađenje šljunka "treći najveći nelegalni biznis" u Crnoj Gori.

"Eksploatacija šljunka nosi najveće ekonomske benefite, poslije nelegalnih aktivnosti šverca cigareta i kokaina."

Podsjetio je da se eksploatacijom bave, između ostalog, i velike građevinske kompanije Cijevna komerc i Montenegro Petrol.

Abazović je precizirao i aktivnosti kompanije Bemaks, koja je to godinama radila i isporučivala pijesak za izgradnju autoputa:

"Bemaks je sada vrlo zainteresovan da se zaustavi nelegalna eksploatacija, jer oni to više ne rade. To sada rade u svojim kamenolomima koji su legalni".

I iz prethodne Vlade Zdravka Krivokapića je u novembru 2021. saopšteno da vađenjem pijeska prethodnih decenija država oštećena preko 138 miliona i da se radi o organizovanom kriminalu "građevinske mafije".

Centar za proučavanje ptica je 2017. godine preračunao da se iskopine šljunka prostiru se na više od 300.000 metara kvadratnih i da je izvađeno više od 12 miliona kubnih metara, koji su korišćeni uglavnom u građevinskoj industriji:

"Uz prosječnu cijenu od 11,50 eura po kubiku, vrijednost iskopanog materijala je 138 miliona eura. Računica je i više nego jasna - država svoje resurse stavlja na raspolaganje povlašćenim pojedincima koji joj tu "uslugu" vraćaju trajnom devastacijom".

Centar je procijenio i da će Morači biti potrebno duže od vijeka da se oporavi.