State Department: Zemlje Zapadnog Balkana da povećaju kazne za terorističke aktivnosti
Evropa se i dalje suočava s terorističkim prijetnjama i djelima, navodi se u godišnjem izvještaju State Departmenta za 2021. godinu. Iran je i dalje lider u finansiranju terorizma.
U državama Zapadnog Balkana u 2021. nisu zabilježeni teroristički napadi, ali State Department ukazuje da bi trebalo povećati kazne za terorističke aktivnosti za osobe koje se vraćaju iz Sirije ili učestvuju u stranim ratovima.
Najveće prijetnje dolaze od stranih terorističkih organizacija, uključujući i one koje dolaze iz Sjedinjenih Država (iako su SAD strateški partner Evrope u borbi protiv terorizma), od rasno ili etnički motiviranih nasilnih ekstremista, kao i od terorista takozvane "Islamske države".
Iako militantna organizacija "Islamska država" ne kontroliše teritoriju, svoj ideološki uticaj i moć dokazuje regrutacijom iz evropskih zemalja i podsticanjem napada na mete i javne prostore u Evropi. U većini terorističkih incidenata, lako oružje kao što su noževi, oružje ili vozila korišćeno je za ranjavanje ili ubijanje meta u Francuskoj, Njemačkoj, Turskoj, Engleskoj.
Srbija
Glavna zabrinutost zbog terorizma u ovoj zemlji i dalje je kretanje novca i oružja kroz region, kao i povratak terorističkih boraca i članova njihovih porodica iz Sirije.
Krivični zakonik Srbije inkriminiše djela u vezi sa terorizmom, uključujući međunarodni terorizam, podstrekavanje, vrbovanje, upotrebu smrtonosnih sredstava, uništavanje i oštećenje nuklearnog objekta, finansiranje terorizma i terorističko udruživanje.
Izmjenama Krivičnog zakonika 2019. godine uvedena je kazna doživotnog zatvora za krivična djela terorizma koja su bila smrtonosna, a primjena finansiranja terorizma proširena i na druga krivična djela.
Zakonik takođe zabranjuje neovlašćeno učešće u stranom ratu ili oružanom sukobu, propisuje zatvorske kazne od šest mjeseci do 10 godina za takve aktivnosti. Srbija je osudila pojedince za učešće u terorističkim aktivnostima u Siriji i za učešće u rusko-ukrajinskom sukobu na istoku Ukrajine.
Sposobnost za provođenje zakona u Srbiji treba da se poboljša, ali napreduje.
Srpske službe su formirale četiri lokalna tima sastavljena od policije, psihologa i socijalnih radnika u gradovima Beogradu, Novom Pazaru, Smederevu i Vranju, koji će podržati napore za reintegraciju i socijalnu podršku ekstremističkih pojedinaca.
Sjeverna Makedonija
Glavni antiteroristički problem s kojim se suočava Sjeverna Makedonija bio je povratak stranih terorističkih boraca iz Sirije i Iraka.
Vlasti su ocijenile nivo terorističke prijetnje kao "srednje visok" ili srednji zbog prisustva pripadnika i simpatizera "Islamske države" u zemlji.
Prema procjenama, 143 državljana Sjeverne Makedonije su proteklih godina putovali ili pokušali otputovati u Siriju, Irak ili obje zemlje kako bi se pridružili terorističkim grupama.
Niske kazne za krivična djela povezana s terorizmom ostaju izazov, ali su poboljšane u odnosu na prethodne godine, a kazne su generalno duže nego u drugim zemljama zapadnog Balkana.
Vlasti su u julu vratile četiri odrasla muškarca, pet žena i 14 djece iz Sirije. Dvojica su priznali krivicu i dobili kazne od tri i pet godina zatvora zbog učešća u stranoj vojsci.
Odvojeno, Apelacioni sud je produžio zatvorske kazne za tri osobe uhapšene 2020. godine zbog planiranja domaćeg terorističkog napada, jer su sva trojica optuženih ranije bili osuđeni za učešće u stranoj vojsci.
Albanija
Ova zemlja je, prema State Departmentu, uložila međunarodne napore u borbi protiv terorizma, vrativši 19 svojih državljana (pet žena i 14 djece) iz kampova za raseljena lica u Siriji i uključivši se u proces njihove reintegracije i rehabilitacije.
Teroristička prijetnja u Albaniji sastoji se od prijetnji stranih terorističkih organizacija (FTO) da radikaliziraju albansku omladinu na nasilje, kao i od iranskih državnih aktivnosti usmjerenih na njihovu opozicionu grupu Mudžahedin-e Khalek, čiji su se članovi preselili u Albaniju.
Albanski zakoni protiv terorizma inkriminišu akte terorizma. Nezakonito je pridružiti se terorističkoj organizaciji, pohađati obuku u vezi s terorizmom, pružati materijalnu podršku (uključujući finansiranje) terorističkoj organizaciji, putovati ili namjeravati putovati da bi se borio u ime terorističke organizacije ili učestvovati u stranoj vojsci.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je ostala kooperativni partner u borbi protiv terorizma, iako su njeni kapaciteti i dalje ograničeni i mali napredak je postignut u pravnim i regulatornim reformama zbog tekuće političke krize.
Nasilna ekstremistička ideologija i nasilne regionalne nacionalističke grupe ostaju potencijalni izvori terorizma u Bosni i Hercegovini. Navodi se da je 2021. godine politička kriza u zemlji donijela neviđenu retoriku podjela od strane etnonacionalističkih političkih lidera u zemlji.
Iste godine petoro stranih terorističkih boraca koji su se 2019. vratili u BiH osuđeno je na kazne od jedne do šest godina.
Osim toga, pravosuđe u Bosni i Hercegovini i dalje ima tendenciju da se prema navodnim teroristima odnosi olako. Ovo se posebno odnosi na optužene žene koje bosanskohercegovačke vlasti gotovo univerzalno ignoriraju kao moguće kriminalce.
Kosovo
U julu je 11 državljana Kosova vraćeno u zemlju iz zatvora i logora u Siriji. Šest muškaraca stranih terorističkih boraca, jedna žena i četvero djece. Odrasli su optuženi za terorizam. Ali brojni Kosovari ostaju u logorima, zatvorima ili se vode kao nestali na bojnom polju u Siriji.
Kratke kazne na Kosovu za teroristička djela ostaju izazov, kao i reintegracija i rehabilitacija stranih terorista i članova porodica. Isto važi i za prijevremeno ili uslovno puštanje iz zatvora lica koja su pomagala u terorističkim aktivnostima ili učestvovala u stranim ratovima.
Priredila: Tamara Dičoska