Izborna tišina u crnogorskim medijima, galama na društvenim mrežama
U Crnoj Gori u petak u ponoć počinje izborna tišina uoči predsjedničkih izbora koji će se održati u nedelju 19. marta. Traje do zatvaranja biračkih mjesta.
U vrijeme izborne tišine zabranjeno je političko oglašavanje u medijima, pa učesnici izbora koriste prostor u kojem nema ovih pravila – društvene mreže.
U periodu od 1. do 14. marta, na Facebook stranicama i grupama iz Crne Gore registrovana je 691 objava na temu izbora, sa preko 75.000 interakcija, objavio je danas Digitalni forenzički centar.
Da je popularnost društvenih mreža dovela u pitanje smisao izborne ćutnje smatra programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) Marko Pejović.
"Imajući u vidu da je dvoje od troje građana prisutno na društvenim mrežama, što je skoro 70 odsto stanovništva, onda je u potpunosti obesmišljena izborna tišina", ocijenio je Pejović za Radio Slobodna Evropa
Šta se plasira na društvenim mrežama
Da su partije iz Crne Gore uvidjele značaj društvenih mreža pokazuje podatak kompanije Meta o utrošenih oko 350.000 eura na oglašavanja na njenim mrežama Facebook i Instagram, od avgusta 2020. godine.
Društvene mreže masovno se koriste i za plasiranje poruka na sami dan glasanja.
Sagovornica RSE, koja je insistirala na anonimnosti, a koja je radila kampanje za jednu građansku partiju, kaže da se za kratko vrijeme trajanja izborne tišine utroši više novca nego tokom čitave kampanje na mrežama.
"Doseg na mrežama postižemo raznim mim stranicama, kao i primarno zvaničnim stranicama partije. Mreže koristimo da izreklamiramo našeg, a ismijemo protivkandidata", kaže ona.
Uz to kaže da se mim stranice koriste i za plasiranje onoga što zvanično ne bi smjeli reći o suprotnoj strani.
Partije angažuju članstvo, posebno mlađe, za komentarisanje na postovima, plasiranje i dijeljenje sadržaja koji idu u korist stranci. U nekim slučajevima se ove aktivnosti i plaćaju.
Pred izbore uočeno je i širenje na mrežama rezultata lažnih istraživanja javnih mnjenja, koji se takođe koriste kao vid uticaja na volju birača.
U vrijeme izborne ćutnje partije kontaktiraju birača putem telefona, mobilnih aplikacija i elektronske pošte.
"Može se reći da se time ne krši nijedan propis, ali etički posmatrano umjesto da partije budu primjer kako se poštuje izborna tišina, one čine suprotno", kaže Pejović.
Pejović nije optimista da će se ovo pitanje uskoro riješiti, jer od ovako "neuređenog profitiraju samo partije".
Elvira Ceković iz Agencije za elektronske medije (AEM), koja prati poštovanje izborne ćutnje u tradicionalnim medijima, smatra da pravila moraju uspostaviti i za online prostor:
"Za čiju primjenu će biti odgovorne partije, izborne liste ili kandidati."
Problema su svjesni i u Državnoj izbornoj komisiji (DIK).
"Treba detaljnije urediti pitanje izborne tišine, imajući u vidu da je digitalizacija medija i postojanje društvenih mreža otvorila pitanje njene cjelishodnosti, kao i efekta", kaže za RSE predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.
Finansiranje postova problem i za kontrolore
I iz Agencije za sprečavanje korupcije, između ostalog, kontrolišu finansiranje izbornih kampanja na društvenim mrežama, ali partije nalaze način da zaobiđu kontrolu.
"Kod pružalaca usluga oglašavanja na društvenim mrežama koji su registrovani van Crne Gore nije moguće dobiti podatke o njihovim uslugama", kazali su za RSE iz Agencije.
Na osnovu podataka Mete moguće je vidjeti koliko su partije zvanično spremne da potroše na plaćeno oglašavanje.
Ovi iznosi nisu konačni, jer se na jednom mjestu ne zbrajaju svi iznosi raznih partijskih struktura koje reklamiraju istu opciju ili kandidata.
Kako je to uređeno u Hrvatskoj, članici EU
U toku izborne tišine, hrvatsko Državno izborno povjerenstvo (DIP) zabranjuje učesnicima upućivanje poziva, SMS poruka ili elektronske pošte biračima, postavljanje novih promotivnih sadržaja – statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama.
Za kršenje izborne tišine Hrvatska je propisala ozbiljne novčane kazne, koje premašuju 66.000 eura u slučaju pravnih lica, u ovom slučaju partija.
"Uočeno je da su učesnici izbora vremenom stekli određenu kulturu poštovanja izborne šutnje, pa se smanjuje broj slučajeva kršenja izborne šutnje na društvenim mrežama i uopšteno", kaže sekretarka DIP-a Albina Rosandić za RSE.
Ona objašnja da su kazne iste za kršenja izborne tišine, kako u medijima tako i na društvenim mrežama.
U Crnoj Gori ne postoje kazne koje se tiču kršenja izborne ćutnje na društvenim mrežama.