U deset dana dva rasistički motivirana ispada u Zagrebu
U desetak dana u Zagrebu su se dogodila dva slučaja verbalnog i fizičkog nasilja nad indijskim radnicima. Jedan je napadač u istražnom zatvoru, a dvojica iz drugog slučaja čekaju suđenje na slobodi.
Protuotrov za ovakvo ponašanje je prompna osuda, ne samo pravosuđa, nego i političkih lidera, koja je za sada, osim od strane zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, izostala, kažu aktivisti za ljudska prava.
Tomašević najoštrije osudio rasističke ispade
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najoštrije je osudio dva rasistička incidenta unazad desetak dana u Zagrebu – slučaj nasilnika koji verbalno napada i vrijeđa indijskog radnika, dostavljača hrane, i poruke i video sa rasističkim sadržajem dijeli na društvenim mrežama, te slučaj dvojice mladih nasilnika koji su napali petoricu Indijaca koji rade u Zagrebu u ugostiteljstvu.
“U gradu Zagrebu nema mjesta za diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, a kamoli za rasizam i fizičko nasilje temeljeno na rasnoj osnovi”, poručio je Tomašević u utorak 21. ožujka.
“Najoštrije to osuđujem i drago mi je da su te budale uhvaćene i očekujem da budu najoštrije kažnjene, tako da to više nikome ne padne na pamet. Pozivam i druge političke opcije da kažu ‘ne’ i ‘nulta tolerancija’ za bilo kakvo rasističko nasilje i vrijeđanje ili mržnju na rasnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Zahvaljujem policiji što su ih odmah uhitili”, kazao je Tomašević.
Napadaču na dostavljača hrane određen je jednomjesečni pritvor, a kazneno je prijavljen za javno poticanje na naislje i mržnju, za što je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.
Dvojica napadača na petoricu Indijaca nisu pritvoreni, već će početak suđenja čekati na slobodi uz obavezu redovitog javljanja u policijsku postaju. I njima prijeti kazna do tri godine zatvora.
Hrvatska je bila relativno pošteđena ovog tipa nasilja motiviranog rasnom mržnjom, iako svi pamte rasistički motivirani napad na strane inženjere tvrtke “Rimac automobili” u studenom 2021. godine u Zagrebu. Otkud dva slučaja u kratko vrijeme?
“Nasilnici se rasizmom inspiriraju iz različitih izvora, od interneta nadalje”, kaže za Radio slobodna Europa (RSE) Cvijeta Senta iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.
“Internet je nepresušno vrelo dobrih ideja, ali i motivacija za zlo, a jedna od tih zlih ideja je ideja o rasnoj superiornosti. Obično za prevenciju takvog ponašanja pomaže odgoj i obrazovanje, pogotovo razumijevanje prošlosti i povijesti, i usvajanje kritičkog mišljenja. Ali naši kurikulumi su u tom segmentu dosta stidljivi i zaostali”, kaže Cvijeta Senta.
Po njenoj ocjeni, ovakvi stavovi i ovakva ponašanja nisu usamljeni.
“Oni čuče iza ugla i čekaju svojih par minuta. Protuotrov za takva ponašanja je promptna i adekvatna osuda sustava – ne samo sustava kaznenog progona, kao u ovim slučajevima, već i osuda s najvišeg političkog vrha, koji je izgleda još uvijek u zimskom snu”, kaže naša sugovornica.
Snaga javne osude i solidarnosti
Ona podsjeća da javna osuda takvog ponašanja pomaže napadnutima da smognu snage drugi dan izići na ulicu nakon napada, a da izostanak solidarnosti sa žrtvama i izostanak osude počinitelja ne pomaže obnove društvene kohezije, koja je ovakvim napadima narušena.
Cvijeta Senta sugerira da se hrvatsko društvo vrati konceptu međunarodne solidarnosti koje je kratko vrijeme živjelo kroz Pokret nesvrstanih, i da treba raditi na suzbijanju vlastitih strukturnih i institucionaliziranih sustava rasizma.
“Oni se primjerice očituju u prostornoj, ali i svoj drugoj segregaciji romskog stanovništva u različitim lokalnim sredinama, u policijskom postupanju i ransom profiliranju prema osobama koje su druge boje kože na našim ulicama, kao i policijskom nasilju prema izbjeglicama na granicama”, pojašnjava aktivistica Centra za mirovne studije.
Koliko je stranih radnika u Hrvatskoj
Prošle godine je u Hrvatskoj izdano 124.000 radnih dozvola za strane radnike, za trećinu više nego godinu ranije, kažu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Otkud toliki broj?
“Hrvatski radnici su već godinama potplaćeni. Taj trend traje i dalje, i oni odlaze u druge države Europske unije na veće plaće i tako prazne radna mjesta u Hrvatskoj. Dakle, nitko tu ne uzima radna mjesta hrvatskim radnicima”, pojašnjava za RSE regionalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar.
Po njegovoj procjeni, od ukupnog broja radnih dozvola otprilike trećinu se odnosi na radnike u graditeljstvu, i to najviše iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije, ali posljednjih dvije – tri godine i iz Turske, Ukrajine, Nepala, Indije i Filipina.
“SSSH je za njih napravilo onoliko koliko je mogao - osigurao je u kolektivnom ugovoru za graditeljstvo jednake uvjete za sve, bili oni domaći ili strani radnici”, kaže Ferdebar, koji osuđuje ove slučajeve nasilja.
Hrvatska je izmijenila način izdavanja radnih dozvola, pa se sa sustava kvota prešlo na sustav “on demand”, odnosno principa da poslodavac izrazi potrebu za radnicima, pa ako tog profila nema na burzi, izdaje mu se radne dozvole za traženi broj stranih radnika.
Ako se radi o deficitarnom zanimanju poput građevinskih radnika, onda nije ni potrebno obaviti traženi test tržišta rada, kojim se provjerava ima li traženog profila na hrvatskom tržištu rada.
Jedan od članova inicijative Zajednice “Wolt” dostavljača, Domagoj Martinić osudio je u izjavi za RSE ove slučajeve rasistički motiviranog nasilja i govora mržnje.
On kaže kako je problem upravo u ukidanju sustava kvota, pa se pod krinkom uvoza građevinara kao deficitarnog zanimanja uvozi ljude koji rade i druge poslove.
“Poslodavci ih uzimaju jer su jeftiniji nego hrvatski radnici. I onda se ta priča širi od usta do usta, stigne do nekoga tko je desno orijentiran, i on se pobuni protiv stranaca. A oni nisu ništa krivi, nego je kriva Vlada koja je to omogućila i bogataši koji se na tome dodatno bogate”, populistički tumači Martinić.
Slučaj prvi - javno poticanje na nasilje i mržnju
Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odredio je 14. ožujka jednomjesečni istražni zatvor 35-godišnjem Jurju Mesiću, uhićenom autoru rasističkog videa zbog kojeg ga je policija ranije prijavila za javno poticanje na nasilje i mržnju.
Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu Mesića tereti da je od neutvrđenog dana tijekom 2023. do 12. ožujka u Zagrebu, “u nakani izazivanja netrpeljivosti i opće odbojnosti prema osobama različite rasne pripadnosti i boje kože, verbalno napadao i vrijeđao strance, zaposlenike dostavljačkih službi, pozivajući na nasilje i mržnju prema njima”.
Sumnjiče ga da je strancima upućivao razne pogrdne riječi te im poručivao povratak u njihove zemlje, a sve je i snimio.
“Snimka je 22. veljače 2023. objavljena na jednoj društvenoj mreži nakon čega je objavljena i podijeljena na internetskim portalima i društvenim mrežama, pri čemu su video zapisi koje je osumnjičenik snimio pogodni za poticanje zazora i mržnje prema osobama različite rasne pripadnosti i boje kože”, priopćilo je državno odvjetništvo.
Slučaj drugi – govor mržnje i batine
Dvadesetgodišnji Rafael S. i dvadesetjednogodišnji Antun V. privedeni su u noći s nedjelje na ponedjeljak 20. ožujka jer su oko 2.15 ujutro u Ilici u središtu Zagreba napali petoricu indijskih državljana.
Kako navodi policijsko priopćenje, “s ciljem da ih omalovaže i ponize, mladići su prišli petorici državljana Indije koje su vrijeđali te im ukazivali da im nije mjesto u Hrvatskoj”.
“Verbalni napad dopunjen uvredama, nastavio se fizičkim obračunom kada je Rafael S. u svom naletu agresije i bijesa odlučio udariti nogom u potkoljenicu 25-godišnjeg državljana Indije, dok je drugog 23-godišnjaka iz Indije, koji je stao u obranu sunarodnjaku, udario šakom u lice, pritom mu razbivši dioptrijske naočale”, stoji u priopćenju.
Nastavili su ih pratiti dobacujući im da odu iz Hrvatske, a kada su se Indijci sklonili u ugostiteljski objekt udaljen svega stotinu metara od središnjeg zagrebačkog Trga bana Jelačića, dvadesetogodišnjak je ušao za njima i nastavio sa verbalnom i fizičkom agresijom.
Nakon što su privedeni i proveli noć u policiji, nasilnici su pušteni da na slobodi čekaju podizanje optužnice i suđenje, uz obavezu javljanja u policijsku postaju.