Kina želi nastavak ulaganja u Crnu Goru

Kineski ambasador u Crnoj Gori Fan Kun je ocijenio da je Crna Gora čvorište duž obale Jadranskog mora, što kineski investitori prepoznaju kao veliki potencijal za ulaganja.

"Kina je voljna da pomogne zemljama regiona da se što bolje povežu, da ojačaju infrastrukturu, izgrade pomorske, kopnene, vazdušne i mreže za protok informacija", rekao je ambasador Kun 22. marta na skupu "Pojas i put", o saradnji Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, u Podgorici.

Admir Šahmanović iz Ministarstva kapitalnih investicija predočio je kineskom ambasadoru kapitalne projekte koji će se raditi u Crnoj Gori.

"Uvaženom ambasadoru Kine bih skrenuo pažnju da je Vlada Crne Gore usvojila prioritetnu listu infrastrukturnih projekata u vrijednosti od sedam milijardi eura. Možda bi to bila dobra polazna tačka za neke naredne investicije Kine u Crnoj Gori ", rekao je Šahmanović.

On je precizirao da će se nastaviti izgradnja druge dionice autoputa, do granice sa Srbijom, u dužini od 22 kilometra, a što će preliminarno koštati oko 500 miliona eura. Šahmanović je naveo da su u planu i projekti u oblasti obnovljivih izvora energije.

Dosadašnja iskustva saradnje sa Kinom

Kineska kompanija CRBC je izgradila prvu dionicu auto puta dužine 41 kilometar za koju se država kod kineske Exim banke zadužila skoro 900 miliona dolara na period od 20 godina.

Zbog opasnosti po državne finansije, Evropska komisija je pomogla crnogorskoj Vladi da se, uz pomoć dvije američke i dvije evropske banke, zaštiti od valutnog rizika jer je kredit sa Kineziima uzet u dolarima čija je vrijednost varirala u odnosu na euro.

Do sada su uplaćene četiri rate ovog kredita.

Prva dionica je građena gotovo osam godina. Iako je završetak bio planiran za kraj 2019. autoput je pušten u saobraćaj u julu 2022. Zbog pandemije, crnogorska Vlada je tolerilala kašnjenje do novembra 2020. godine.

"Sve nakon tog roka je njihova (CRBC) odgovornost" kazao je u maju 2022. za Radio Slobodna Evropa generalni direktor za puteve u Ministarstvu kapitalnih investicija Miroslav Mašić rekavši da je država pokrenula postupak za naplatu penala zbog kašnjenja.

Radio Slobodna Evropa nije dobio potvrdu da je pokrenut bilo kakav postupak protiv kineskog CRBC.

A krivične prijave protiv CRBC, koje je zbog uništavanja korita rijeke Tare, čiji je kanjon pod zaštitom UNESCO-a, tokom izgradnje auto-puta podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) -  su odbačene.

Dio postupaka, zbog iskopavanja šljunka iz korita Tare, odnosno štete pričinjene ribljem fondu, pred osnovnim sudovima u Kolašinu i Podgorici još traje.

Ekolog Vuk Iković iz pokreta Preokret kaže za RSE da je odbacivanje tužbi i odugovlačenje postupaka očekivano, jer su institucije u Crnoj Gori i dalje partijski zarobljene, pa se izbjegava nadoknada štete.

Ukazuje i da su prilikom izgradnje autoputa, s aspekta zaštite životne sredine, u startu napravljeni ekološki propusti.

"Autoput je počeo da se gradi bez propisanih mjera zaštite životne sredine. Nigdje nije navedeno na koji način se može ulaziti mašinama u Taru i koliko pijeska se može uzeti iz riječkog korita", kaže Iković.

On ukazuje da država nije dobila ni eura od šume koja je posječena izgradnjom autoputa:

"A posječno je preko 5.000 kubnih metara. To znači da je ta šuma pokradena, a još niko iz Ministarstva za šume nije odgovarao za krađu".

Jedina presuda protiv CRBC-a je bila da kazna od oko 200.000 eura zbog uništavanja riba i živog svijeta u Tari po tužbi lokalnog ribolovnog društva.

Kineska kompanija je novembra 2021. privela kraju radove na sanaciji toka Tare koje je obuhvatlo izgradnju potpornih zidova u dužini od pola kilometra.

Dužničko ropstvo Crne Gore prema Kini – realnost ili predrasuda

Problemi u izgradnji auto puta, kašnjenju, penalima... nisu pomenuti na skupu o kinesko-crnogorskoj privrednoj saradnji.

Kineski ambasador nazvao je predrasudom potencijalno dužničko ropstvo Crne Gore zbog duga Exim banci, predlažući drugačije modele saradnje:

"Ukoliko isključimo mogućnost kreditiranja kineskih banaka, s obzirom da postoji ta određena predrasuda koja se odnosi na takozvano dužničko ropstvo, možemo istražiti druge modele, poput privatno javnog partnerstva, koncesije ili kombinovanih ulganja", naveo je ambasador Fan Kun.

Svojevremeno je, 2018. o opasnosti od dužničkog ropstva Crne Gore pisao Centar za globalni razvoj iz Vašingtona, navodeći Crnu Goru kao jednu od osam visoko ugroženih zemalja, zbog duga prema Kini.

Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović podržao je kineskog ambasadora u stavu da su u pitanju bile predrasude.

"Ne postoji nikakva državna politika Kine da Crnu Goru uvede u dužničko ropstvo. To je predrasuda koja je stvorena ovdje, a dio adresa van Crne Gore je to veoma forsirao", kazao je Vujanović.

On je rekao da se Crna Gora mora ponašati kao odgovoran dužnik "koji će se dogovarati uvijek i samo sa kineskim bankama i institucijama o eventualnim korekcijama vraćanja duga".

Ambasador Fan Kun je predložio saradnju u trouglu Crna Gora – Kina- EU:

"Kina je spremna da zajedno sa Evropskom unijom učestvuje u projektima u Crnoj Gori."

Politika 'Jedne Kine'

A da saradnja sa Kinom ima i politički uslov, pojasnio je bivši predsjednik Vujanović, pozivajući na poštovanje principa "Jedne Kine".

Princip se odnosi na Tajvan koji teži nezavisnosti, a Kina ga smatra neotuđivim dijelom svoje teritorije i oštro se protivi da države sa njim imaju zvanične odnose.

"To je uslov svake komunikacije s Kinom. Kina očekuje da poštujete njen suverenitet i teritorijalni integritet i da se ne miješate u njena unutrašnja pitanja", rekao je Vujanović.

Više platformi saradnje Kine i Crne Gore

Digitalni forenzički centar u prošlogodišnjoj studiji "Kina- mapiranje uticaja", naglašava da osim ekonomskog uticaja, Kina sve više koristi kulturu, obrazovne institucije i medije za promociju i širenje meke moći.

A medijsku saradnju sa Internacionalnim kanalom Šangaja, kao sastavnim dijelom Šangajske medijske grupe, 21. marta ove godine je potpisao direktor Javnog servisa Crne Gore Boris Raonić.

Ambasada Kine je u protekllih pola godine organizovala brojne manifestacije poput proslave Kineske nove godine kojoj je prisustvovao ministar prosvjete Miomir Vojinović.

Organizovani su i Dani Kine u Budvi i Kotoru na kojima je prezentovana digitalna izložba fotografija i video o desetogodišnjem razvoju Kine.

Ambasador Fan Kun je povodom 8. marta organizovao prijem kome su prisustvovale poslanice crnogorskog parlamenta a na kome je govorio o dostignućima u oblasti ravnopravnosti i prava žena u Kini.

Ranije je organizovao i prijem za medije, a ambasada je podgoričkoj školi ,,Štampar Makarije“, uručila donaciju za opremanje škole.

"Mi smo braća. Očekujemo da saradnja između ambasade i škole bude sve čvršća. Nadam se da će djeca u Crnoj Gori imati priliku da dođu u Kinu i vide prosperitet naše zemlje", kazao je ambasador na priredbi koju je škola organizovala u znak zahvalnosti.

Saradnja Kine sa balkanskim zemljama

Saradnju sa balkanskim zemljama Kina ostvaruje kroz multilateralnu Platformu 16+1 koja je formirana 2012. godine i predstavlja dio Inicijative Pojas i put o saradnji Kine sa zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope od kojih je najveći broj na Balkanu.

Kina je sa svim zemljama Zapadnog Balkana potpisivala bilateralne sporazume u oblastima turizma, kulture i obrazovanja, ekonomije i zdravstva. Nuđenjem jeftinijih usluga u odnosu na američke ili evropske konkurente, Kina  sa njima obezbjeđuje saradnju.

Prema navodima Digitalnog forenzičkog centra, vrijednost kineskih projekata u zemljama 16+1 prelazi 27 milijardi eura. Više od polovine tog iznosa je u pet zemalja Zapadnog Balkana koje nijesu članice EU.

Međutim, EU i SAD detektovale negativne posljedice uticaja saradnje s Kinom. Jedna od njih je kreiranje neodrživog duga kojim se ugrožava ekonomska stabilnost a time i ukupan društveni i bezbjednosni ambijent država koje uzimaju kineske kredite .