Propao pokušaj da se Macronova penziona reforma poništi preko referenduma
Francuski Ustavni savet odbacio je u sredu, 3. maja poslednji pokušaj opozicije da kroz zahtev za raspisivanje referenduma poništi vladinu reformu penzionog sistema kojom se prag za odlazak u penziju pomera sa 62 na 64 godine.
Ovo je drugi put da Ustavni savet, najviše telo u Francuskoj koje se bavi ustavnošću propisa, odbacuje pokušaje opozicije da se zadrži staro zakonsko rešenje u vezi sa godinama za odlazak u penziju, javlja agencija Asošijejted pres (AP).
Čak i da je novi predlog opozicije prošao, usledio bi dugačak proces za njegovo sprovođenje u delo, i on ne bi odložio stupanje na snagu reformskog zakona koji gura predsednik države Emanuel Makron (Emmanuel Macron).
Savet je utvrdio da tema opozicionog predloga nije neophodna "reforma u vezi sa socijalnom politikom, pa stoga sudije smatraju da on zadovoljava uslove" koje postavlja Ustav Francuske.
Opozicioni poslanici, mahom levičari, želeli su da pokrenu kompleksan proces preispitivanja zakona u nadi da će on dovesti do odbacivanja izuzetno nepopularne Makronove reforme penzionog sistema koja je usvojena prošlog meseca uprkos ogromnim protestima u zemlji.
Predlogom je traženo raspisivanje referenduma, a posao Ustavnog saveta je bio da utvrdi da li su ispunjeni zakonski uslovi da se on održi.
Da je odgovor bio pozitivan, opozicija bi imala devet meseci da prikupi dovoljno glasova za raspisivanje referenduma, a to je 4,8 miliona glasova odnosno 10 odsto upisanih birača u Francuskoj.
Čak i kada bi se to desilo, Makronova vlada bi mogla da bira između iznošenja opozicionog predloga pred poslanike na debatu i eventualno glasanje, ili da čeka šest meseci da stavi tekst na referendumsko izjašnjavanje.
Makron bi, svejedno, mogao da sprovede spornu reformu, piše AP.
Opozicija je sličan predlog već podnosila Ustavnom savetu, s tim što je sada izmenila tekst.
Makron brani reformu i tvrdi da je ona potrebna kako bi penzioni sistem ostao u plusu, ali sindikati smatraju da ima drugih rešenja.
Makronova vlada, koja nema većinu u parlamentu, progurala je penzioni zakon bez konačnog glasanja jer je izostala međustranačka podrška.
Jačanje političke opozicije komplikuje ostatak njegovog programa reformi, uključujući nacrt zakona o zapošljavanju koji bi od onih koji primaju minimalnu socijalnu pomoć zahtevao da rade ili se obučavaju 15-20 sati sedmično.
Nakon krize izazvane penzionom reformom, francuska premijerka Elizabet (Elisabeth) Borne je odgodila planove za novi zakon o migracijama do jeseni zbog nedostatka podrške u parlamentu da bude usvojen u ovoj fazi.