Transformacija koja bi mogla da oteža penzionerske dane u Crnoj Gori

"Imam penziju svega 269 eura. Strah me da ni to neću primati ako ukinu Fond penzijskog osiguranja kao što pričaju", kaže Dejan iz Podgorice, jedan od 124. 000 penzionera, koji čine petinu stanovništva Crne Gore.

A ukidanje Fonda penzijsko invalidsko osiguranja (Fond PIO) najavio je 17. juna Milojko Spajić, najozbiljniji kandidat za mandatara nove Vlade pošto je njegov Pokret Evropa sad osvojio najviše poslaničkih madata na izborima 11. juna ove godine.

On je u predizbornoj kampanji obećao da će se, kao dio projekta "Evropa sad 2", plate sa sadašnjih blizu 800 povećati na 1.000 eura, a penzije sa 380 na minimalnih 450, kao i punu zaposlenost i sedmočasovno radno vrijeme.

Do povećanja plata došlo bi se smanjenjem ili potpunim ukidanjem doprinosa za penzijsko osiguranje i prelivanjem tog novca iz državnog budžeta na plate zaposlenih.

"Fond PIO je suštinski prestao da postoji kao fond 2009. godine, jer fond je onaj koji investira novac, a on nema tu funkciju. On je trenutno jedan od 94 potrošačke jedinice u trezorskom sistemu države Crne Gore koja prima novac od trezora, ne pitajući se odakle dolazi taj novac", rekao je Spajić.

Slično je urađeno početkom 2022., kada je Spajić sa pozicije ministara finansija, sproveo program "Evropa sad 1", kojim je ukinuo plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i taj novac prelio na plate zaposlenih, koje su od tog trenutka povećane za više od 30 posto.

To je Pokretu Evropa sad donijelo popularnost, koja je verifikovana pobjedama na izborima koji su uslijedili, lokalnim krajem prošle i, predsjedničkim i parlamentarnim ove godine.

Kako servisirati primanja penzionera ?

Servisiranje penzija, za koje godišnje treba obezbijediti preko 537 milina eura, išlo bi iz državnog budžeta.

Lider Pokreta Evropa sad je na prve negativne reakcije na ovu najavu pojasnio da će Fond PIO nastaviti da postoji ali da će se "vjerovatno ukinuti doprinosi za njega".

No negativne rekcije su se nastavile posebno od strane ministara aktuelne Vlade Dritana Abazovića, koja iako joj je avgusta prošle godine izglasano nepovjerenje, nastavila da vlada do izbora nove.

"Najava Spajića da će ukinuti doprinose ka fondu PIO ozbiljno zabrinjava ", saopštio ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

Konstatujući da bi to bilo "kockanje sa sudbinom penzionera", on je rekao i da bi ovakav potez Crnu Goru mogao uvesti u više stotina miliona eura minusa koje treba nadoknaditi, ne fiktivnim već stabilnim prihodima, koji nisu jasno predočeni te da je najava o brzom ukidanju fonda PIO "potpuno nepromisljen potez bez jasne analize" koji bi mogao ugroziti ekonomsku stabilnost države.

I aktuelni ministrar finansija Aleksandar Damjanović je izjavio da bi time bile ugrožene penzije i automatski povećane cijene, što bi pogodilo najugroženiji dio društva.

Spajić je ranije pojasnio da bi se izvori za finasiranje penzija mogli naći u smanjenjenju neproduktivne potrošnje, markiranju goriva, zakonu o igrama na sreću, naplatom poreza na nelegalno stečenu imovinu… uvođenjem reda u poreskoj upravi, naročito u domenu indirektnih poreza – PDV-a, akciza itd.

Pejović: Opasnost za javne finansije

Ekonomski analitičar Zarija Pejović za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjeća na samu suštinu funcionisanja Fonda PIO:

"To je fond 'generacijske solidarnosti', koji se finansira tako što zaposleni uplaćuju doprinose iz kojih se isplaćuju penzije."

On upozorava da ti doprinosi nisu dovoljni za isplatu penzija, pa je Fond po pravilu u deficitu, koji se onda finansira iz opštih izvora, što generiše deficit budžeta.

"Ukoliko bi se doprinosi ukinuli, te se Fond finansirao isključivo iz opštih prihoda, to bi stvorilo pritisak na javne finansije i rezultovalo značajnim deficitom."

Pejović dodaje i da postojeća inflacija podiže troškove finansiranja javnog duga, pa bi dalji deficiti u budžetu, bili prilično rizični u pogledu održivosti javnih finansija.

Aligrudić: Šta će biti sa budućim penzionerima?

Ukoliko se ukinu doprinosi za penzijsko osiguranje otvara se pitanje šta će biti sa budućim penzionerima, ocjenjuje za RSE direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.

On kaže da se oko 20 posto bruto plate svih zaposlenih odvaja u penzijski fond, od kojih 15 odsto ide na teret zaposlenog a 5,5 na teret poslodavca.

"Nama bi bilo logično da se ukinu recimo doprinosi na teret poslodavca, pa da se vidi da li se time postigao određeni efekat. Ali u ovoj situaciji, ukidanje kompletnog doprinosa ne vidim kao soluciju, jer se radi o ogromnoj cifri, koja je na nivou godine, 450 do 480 miliona eura."

Smatra da je teško to nadomjesti sa indirektnim porezima i PDV-om u nekom kratkom periodu:

"Ne vidim kao mogućnost tako radikalno rješavanje. Ali sve ono što je u interesu penzionera i zaposlenih, kao budućih penzionera, mislim da to mora biti prihvatljivo i za mene kao čelnog čovjeka u Fonda PIO."

Kostić: Ad hoc rješenja su riskantna

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić, uz ogradu da ne znamo detalje najavljenih poteza, ukazuje da ono mora biti dio sveobuhvatnog programa reformi koje će uključiti i socijalnu dimenziju:

"Posezanje za separatnim regulisanjem pojedinih segmenata tako značajnih elemenata društva može da bude prilično riskantno i da rezultira ozbiljnim neuspjehom."

On ukazuje i da je reforma penzionog fonda neophodna Crnoj Gori jer je postojeći model "međugeneracijske solidarnosti" neadekvatan i opterećujući za državni budžet.

"Da je to lako uraditi, uradile bi to već sve zemlje. A inače, gotovo sve zemlje, i one ekonomski razvijenije kubure sa problemima vezanim za penzioni sistem. Dakle, radi se o nečemu što je vrlo socijalno senzitivno i što zahtijeva fazni pristup. Nikakva kratkoročna, ad hoc rešenja, ne mogu dati dobar rezultat. Ili to bi bilo pravo čudo."

Kostić kaže da se u reformi penzionog sistema, moraju konsultovati ne samo sadašnji nego i budući penzioneri, poslovna udruženja, a naročito privreda:

"Jer će rešenje, kakvo god da bude, biti upereno prema privredi i njenoj sposobnosti".

Penzioneri uglavnom skeptični

A pezioneri koje je anketom konsultovala RSE oglavnom osjećaju strah od najavljenih promjena.

Osamdesettrogodišnji Blažo, penzioner sa Cetinja, saglasan je da treba povećati penzije jer kako kaže "evo dvije godine sve poskupljuje, a penzije stoje na istom."

"E, sad, kako će da urade to? Može vještački on da podiže tako što će uzimat' iz fonda, pa presipat' u penzije. Ali to ne valja, to je vještački, nema osnova. A osnov je rad, jer bez rada nema zarade, a bez zarade nema doprinosa i država ne može da radi."

I Blažo, kao i godinu starija Bosiljka iz Podgorice, podsjećaju na negativne efekte programa "Evrpa sad 1" kada su, po istom modelu, povećane plate – tako što su doprinosi za zdravstvo umjesto u Fond zdravstva ostali na platnim računima zaposlenih.

"To su napravili sa platama, ukinuli zdravstveno, pa sad nemamo ni zdravlja, ni doktora. Nemaju najobičniju gazu i traku u Dom zdravlja, kad dajete krv. Injekciju sam mora' da kupim u apoteku!", kaže Blažo.

"Ukidanjem doprinosa za zdravstvo lišeni smo kvalitetnog liječenja, posebno za teže slučajeve."

Oboje ističu da se boje posledica. Blažo kaže da je bolje da ne diraju postojeći sistem.

"Bojim se, ako tako srede i Fond PIO, da će bit' opasnih posljedica za nas, a tek za vas, buduće penzionere. Da tražite privatne penzione fondove i čuda. Bolje da ne diraju ništa."

"Ovu penziju sam ja davno zaradila poštenim radom i sad treba da se plašim jer živim u nesređenoj zemlji", poručuje Bosiljka.

Crnogorski penzioneri su ovog mjeseca primili za 8,3 odsto uvećan iznos.

Sa tim uvećanjem, minimalna penzija koju prima oko 40.000 korisnika sada je 282 eura a prosječna 405 eura.