Dodik predlaže 'konstitutivno' odlučivanje u Ustavnom sudu BiH

Zakon kojim se zabranjuje primjena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) u entitetu Republika Srpska (RS) ostaje na snazi dok se ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH, ponovio je predsjednik RS Milorad Dodik 29. juna u Banjaluci.

Odgovorio je tako na kritike domaćih zvaničnika i međunarodne zajednice da je usvajanje tog Zakona u Skupštini RS nelegalno i da predstavlja udar na Dejtonski sporazum.

Dodik je najavio da će već 30. juna na sastanku sa koalicionim partnerima na državnom nivou razgovarati i o novom zakonskom rješenju za Ustavni sud BiH.

"Da ostane sud od devet članova, tri da bira RS, kako bira i ovu dvojicu. Naš prijedlog je da za kvorum za odlučivanje moraju da učestvuju svi, a u odluci obavezno da bude i jedan predstavnik konstitutivnog naroda. Znači ako je odluka pet, većina, onda u njoj bora da bude jedan glas za Srbina, jedan za Hrvata i jedan Bošnjaka", naveo je Dodik.

Većina u Skupštini RS predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, uz podršku dijela opozicije usvojila je novi zakon sporeći to što je Ustavni sud BiH izmjenio Pravilnik o svom radu.

Izmjenom Pravilnika, na sjednicama, na kojima se odlučuje o određenim pitanjima ne moraju prisustvovati sudije iz RS, čime su spriječene moguće blokade odlučivanja iz ovog bh. entiteta.

U Konjicu o Ustavnom sudu i "drugim spornim pitanjima"

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da će na sastanku sa koalicionim partnerima biti ponuđeno "integralno rješavanje" 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za BiH.

U okviru tih 14 prioriteta, ističe Cvijanović, predviđena je i "sveobuhvatna" reforma Ustavnog suda BiH.

Na sastanku u Konjicu, na jugu BiH, trebali bi se 30. juna sastati lideri SNSD-a, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), te Socijaldeomkratske partije, Naroda i pravde, te Naše Stranke.

Ona je navela i da će na jednoj od sljedećih sjednica Predsjedništva BiH ponovo predložiti dva sporazuma iz Berlinskog procesa na usvajanje dva sporazuma koji se odnose na priznavanje univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.

Veto na treći sporazum koji se odnosi na slobodu kretanja, a kojim bi se ukinule vize za građane Kosova, po riječima Cvijanović, i dalje bi ostao na snazi.

Međunarodne osude poteza RS

Iz Kancelarije visokog predstavnika za BiH naveli su 28. juna da odluka RS predstavlja "neprihvatljivo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ozbiljnu prijetnju vladinih prava u RS, te napad na ustavni poredak BiH".

I iz Evropske unije poručeno je da Skupština RS nema nadležnost da odlučuje o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Odluku Skupštine RS u vezi sa Ustavnim sudom BiH osudili su i u Ambasadi SAD u BiH, nazvavši to "bezobzirnim napadom" na Dejtonski sporazum i Ustav BiH.

Osuda je stigla i iz Britanske ambasade, iz koje su poručili da "to nije mudar potez i može biti od koristi samo onima koji igraju političke igre na račun ljudskih života.

U Ambasadi Ruske Federacije u BiH podržali su zakon usvojen u Skupštini RS navodeći da "predstavlja logičan rezultat neadekvatnih akcija samog Suda".

U Spoljnopolitičkom komitetu Evropskg parlamenta (EP) 27. juna izglasan je izvještaj o BiH u kojem se osuđuje "zapaljiva retorika i secesionistička politika rukovodstva entiteta RS, uključujući proslavu 9. januara, takozvanog "Dana RS".

Kada bi mogla početi primjena Zakona u RS?

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavio je pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog Zakona kojim se odbacuje primjena odluka državnog Ustavnog suda.

Svaki zakon koji se usvoji u Narodnoj skupštini RS-a mora, prema proceduri, proći i Vijeće naroda RS-a. Ovaj drugi parlamentarni dom sastoji se od 28 delegata koji se neizravno biraju nakon općih izbora u Narodnoj skupštini RS-a.

Ako ne bude saglasnosti oko veta u Vijeću naroda, a potom i u zajedničkoj komisiji oba parlamentarna tijela u RS, veto ide pred Ustavni sud RS.

Ako Ustavni sud RS usvoji veto, zakon se vraća u Narodnu skupštinu RS-a.

Ako odbije veto, odnosno ocijeni da zakon ne krši pravo konstitutivnog naroda, njegovo proglašenje potpisuje predsjednik RS, trenutno Milorad Dodik i objavljuje se u Službenom glasniku RS, nakon čega stupa na snagu.

Zakon o neprimjenjivanju odluke Ustavnog suda BiH mogao bi stupiti na snagu do kraja avgusta.