Djeca rođena nakon silovanja dobila status civilnih žrtava rata u FBiH
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojio je u ponedeljak, 31. jula, Zakon o zaštiti civilnih žrtva rata na koji se čeka već skoro tri decenije.
U Zakon su uvedene prvi put kao kategorije civilnih žrtava rata, žrtve silovanja i seksualnog zlostavljanja, te djeca rođena iz ovog zločina, a žrtvama seksualnog nasilja i silovanja i osobama koje su stradalnici zaostalog ratnog materijala ostavljena je mogućnost izbora povoljnijeg prava u kontekstu izbora između lične invalidnine i mjesečnih ličnih primanja.
Predstavnici udruženja koja okupljaju djecu rođena iz čina ratnog silovanja, pozdravili su usvajanje ovog zakona jer su "prepoznata kao posebna, jednakopravna kategorija društva, te su im dodijeljena prava koja im nisu bila dostupna od njihovog rođenja."
Alen Muhić iz Udruženja Zaboravljena djeca rata je rekao da je ovaj zakon veoma važan.
"Prvi put sam progovorio sa svojih 9 godina, danas imam 30 i otac sam dva sina. Neka nam ovaj zakon bude opomena da ne smijemo kreirati društvo i sistem koji podržava ratne zločine, a zanemaruje žrtve. Neka nam ovaj zakon bude opomena da moji sinovi ne smiju naslijediti ovu društvenu stigmu. Moja djeca i ja zaslužujemo život oplemenjen demokratskim vrijednostima i vrijednostima ljudskih prava," kazao je Muhić.
Ajna Jusić, predsjednica Udruženja, zahvalila je svima koji su učestvovali u ovoj dugogodišnjoj borbi.
"Hvala vam što ste naše progovaranje o istini učinili vidljivim. Ali, prvenstveno hvala našim heroinama preživjelim ratnog seksualnog nasilja, našim majkama što su utkale put borbe za prava civilnih žrtava rata. Hvala nama, djeci rođenoj zbog rata. Želimo istaći da smo od samog početka naglašavali da je naša borba bazirana na odgovornosti.
Odgovornost države je da osigura život bez diskriminacije, jednake mogućnosti i dostojanstveno koračanje suverenom, teritorijalno određenom Bosnom i Hercegovinom. Također, ovim putem želimo istaći da ovo nije i nikad neće biti tema za političko trgovanje i prepucavanje", rekla je Jusić nakon usvajanja Zakona.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženje žrtava rata Foča 92-95 pozdravila je usvajanje Zakona o civilnim žrtvama rata na nivou FBiH.
"Činjenica je da se predugo čekalo, trideset godina. Iskazujem žaljenje što mnoge heroine nisu dočekale ovaj zakon i prava koja im pripadaju. Nadam se, da će stupanjem na snagu ovog zakona država prestati da nas smatra socijalnim slučajevima, te da će se sva prava navedena u ovom zakonu poštovati u cijeloj FBiH. Naravno, pred nama je i dalje borba da se isprave mnoge stvari (nepravde) koje do sada nisu urađene", rekla je Kaloper.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rekao je da je u pripremu tog zakona uloženo mnogo truda i znanja, kako uposlenika Ministarstva, tako i predstavnika udruženja civilnih žrtava rata.
Zakon je podržalo 44 delegata, dok je 19 bilo suzdržanih a dva protiv.
Nacrt tog zakona usvojen je u mandatu predhodne vlade i oba doma federalnog parlamenta i dobio je podršku svih onih koji su bili zainteresovani u tom procesu. Zaštita civilnih žrtava rata zajednička je nadležnost Federacije i kantona.
Zakon predviđa mnoga poboljšanja u odnosu na ranije, opće zakonsko rješenje, a između ostalog, ukida se zabrana korištenja ostvarenog prava ukoliko korisnik prava napusti BiH duže od tri mjeseca, što je raniji zakon predviđao.
U prijelaznim i završnim odredbama predviđeno je, između ostalog, da svi nadležni prvostepeni organi, za sve postojeće korisnike prava donesu nova rješenja o daljnjem korištenju prava na osnovu odredbi ovog zakona, s tim da to neće iziskivati ponovne ocjene oštećenja organizma, pribavljanje stručnog mišljenja za posebnu kategoriju civilnih žrtava rata, niti ponovno utvrđivanje činjenice nestanka ili pogibije osobe, kao osnova za ostvarivanje prava.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Prijedlog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata 25. jula.
U BiH nema podataka o broju djece koja su rođena nakon ratnog silovanja.
U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, procjenjuje se da je silovano između 20.000 i 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.