Sjećanje na romske žrtve holokausta u Sarajevu
Nacisti i njihovi saradnici u holokaustu su ubili oko pola miliona Roma, među njima i 40.000 Roma iz Donje Gradine u Bosni i Hercegovini, poručeno je s obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve holokausta ili samudaripena u Sarajevu.
"Veoma nas zabrinjava da se činjenice o genocidu nad Romima često zanemaruje i da im se ne pripisuje značaj koji zaslužuju. Dani kada obilježavamo sjećanje na ove žrtve, kada obilježavamo šta se desilo, imaju naročit značaj", kazao je Thomas Busch, zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH.
U sarajevskom Historijskom muzeju otvorena je i izložba fotografija o stradanju romskog stanovništva.
Indira Bajramović, romska aktivistica i predsjednica Udruženja Romkinja "Bolja budućnost" iz Tuzle kazala je za Radio Slobodna Evropa da je izložba jedan od rezultata rada udruženja, a da su veliki dio materijala za izložbu dobili od romskog književnika Bajrama Halitija koji je tokom svog života sakupljao fotografije i predmete vezane za historiju Roma na ovim prostorima.
"On je nama poslao fotografije, a mi smo onda te fotografije uradili ovako kao panoe, zato što smo htjeli ove panoe da nosimo i oni su bili izloženi i u Sarajevu, i u Tuzli, i u Donjoj Gradini. I evo sad ovdje je postavka, kao izložba, kako bi je mnogi naši sugrađani i sugrađanke mogli vidjeti. Ovo je samo jedan dio, na ovim fotografijama i panelima, šta je sve bilo tamo", kazala je Bajramović.
Ovo udruženje, koje je autor i vlasnik postavke, nastoji izložbom pružiti uvid u historijske događaje i stradanja Roma i Romkinja tokom Drugog svjetskog rata, kao i njihovu važnu ulogu u očuvanju kulture i identiteta.
Na izložbi su postavljene i rijetke fotografije koje oslikavaju život i patnje Roma i Romkinja, ali i zabilježene momente njihove snage, otpornosti i zajedništva.
Bajramović je dodala kako je danas malo onih, kao što je Haliti, koji se bave historijom Roma, kao i da se broj ubijenih Roma u holokaustu umanjuje. Konačni cilj izložbe je poslati poruku mira, razumijevanja i zajedničkog života bez diskriminacije.
"O ovome je stvarno važno govoriti, prenositi s koljena na koljeno. Mediji da što više pričaju o ovome, zbog ovih mladih generacija, jer puno je i govora mržnje i svega, da se ovo ne bi nikome, nikada više desilo i ponovilo", ističe Bajramović.
Elma Hašimbegović direktorica Historijskog muzeja, koji je i partner izložbe, poručila je da ova institucija već dugi niz godina radi na čuvanju sjećanja na romsku kulturu, tradiciju i historiju.
"Na nama je institucijama, koje se bave ovim temama, koje se bave proučavanjem historije, da nastavimo da radimo na tome. Mislim da to Muzej obavlja na najbolji mogući način", istaknula je Hašimbegović.
Logor Donja Gradina oformljen je 1942. godine u sistemu ustaškog logora Jasenovac, a bio je aktivan sve do završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine i sloma Nezavisne države Hrvatske.