Rublja najslabija u skoro 17 mjeseci
Savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina ukorio je u ponedjeljak Centralnu banku jer je rublja premašila nivo od 101 rublje za američki dolar, okrivljujući labavu monetarnu politiku za njeno slabljenje za čak 30 posto u ovoj godini.
Rublja, izgubivši oko četvrtinu vrijednosti u odnosu na dolar otkako je Putin poslao vojsku u Ukrajinu u februaru 2022., u ponedjeljak je dotaknula 101.04 rublja za dolar i najslabija je u skoro 17 mjeseci.
Putinov savjetnik za ekonomska pitanja Maksim Oreškin rekao je u tekstu za novinsku agenciju TASS da Kremlj želi snažu rublju i očekuje skoru normalizaciju, što je intervencija koja bi Centralnu banku mogla potaknuti na akciju prije nove odluke o kamatnim stopama sredinom septembra, piše Reuters.
"Glavni razlog slabljenja rublje i ubrzanja inflacije je labava monetarna politika", napisao je Oreškin.
"Centralna banka ima sve alate za normalizaciju situacije u skoroj budućnosti i za osiguranje da se stope zaduživanja smanje na održive razine", naveo je i dodao: "Slaba rublja komplikuje strukturnu transformaciju ekonomije i negativno utiče na realne prihode građana".
"U interesu ruske ekonomije je jaka rublja", poručio je Oreškin.
Centralna banka Ruske Federacije, koja je u julu podigla kamatne stope za postotni bod, na 8,5 posto, okrivila je za nagli pad rublje ove godine sve manji suficit na tekućem računu, koji je pao 85 posto u razdoblju od januara do jula u poređenju sa istim razdobljem prošle godine.
Banka je u ponedjeljak objavila da ne vidi rizike za financijsku stabilnost zbog slabljenja rublje i ponovno signalizirala moguće skorašnje novo povećanje kamatne stope.
Rublja je u martu prošle godine stajala rekordnih 120 rublji za dolar. Prije rata, za dolar je trebalo izdvojiti oko 75 rublji.
Kako bi zaustavila pad rublja, Rusija bi mogla ponovno uvesti strožu kontrolu kapitala.
Druga bi opcija bila povećanje kamatnih stopa, nešto što Centralna banka već namjerava da učini sa obzirom na visoku inflaciju, ali to ograničava potencijal ekonomskog rasta i znači veće stope zaduživanja za vladu dok nastoji financirati vojne operacije u Ukrajini.