Počelo prvo suđenje u odsustvu za ratne zločine na Kosovu
U Posebnom odjelu Osnovnog suda u Prištini održana je prva rasrpava prvog suđenja u odsustvu za ratne zločine protiv optuženog Čedomira Aksića. Optužen je za ratne zločine počinjene od januara do maja 1999. godine na Kosovu.
Na ročištu koje je vodila predsjednica suda Violeta Namani-Hajra kao Akšićev branitelj pojavio se Žarko Gajić.
Prema Specijalnom tužilaštvu Kosova, optuženi je od januara do maja 1999. godine, sarađujući sa grupom kriminalnih, organizovanih ljudi, odjevenih u policijske, paravojne, vojne uniforme, počinio krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".
Tužiteljka Habibe Salihu kazala je da su iskoristili sve zakonske mogućnosti kako bi osigurali prisustvo optuženih, ali da to nije postignuto.
Prema optužnici, Aksić je rođen u Štimlju, ali je njegova trenutna adresa u Srbiji. Optužnica protiv Čedomira Aksića, iz Ureda specijalnog tužilaštva Republike Kosovo, podignuta je 4. maja ove godine.
Ovo je prvi slučaj suđenja u odsustvu s kojim se suočava sud u Prištini, a dozvoljen je novim Zakonom o krivičnom postupku Republike Kosovo.
Šta propisuje Zakon o krivičnom postupku?
Održavanje suđenja u odsustvu predviđeno je kada se optuženi odrekne prava da prisustvuje sudskim ročištima.
Suđenje se može održati u odsustvu optuženika i to kada su tužilaštvo i sud iscrpili sva sredstva da osiguraju prisustvo optuženika.
Prema Zakonu o krivičnom postupku, članak 303., sudija, odnosno predsjednik vijeća održava ročište radi utvrđivanja razloga izostanka optuženika i ocjene eventualnog pojašnjenja ili iskaza, ako je optuženik dobrovoljno odlučio izostati s glavne rasprave.
Tamo takođe piše da sudac, odnosno predsjednik sudskog vijeća pri donošenju ove odluke uzima u obzir jesu li učinjeni razumni napori da se optuženik pronađe.
Šta donose presude u odsustvu?
Ranije je Fond za humanitarna prava u Prištini (FDH) izrazio protivljenje optužnicama i suđenjima u odsustvu.
"Iako se u početku može činiti da su žrtve zadovoljne pravdom, kasnije većina njih postane razočarana, jer čak i u slučajevima kada netko bude kažnjen, kada žrtve shvate da možda počiniocu zločina neće staviti lisice na ruke, onda se to događa u slučaju da je neko tako kažnjen. To je razočarenje za žrtvu", rekao je Bekim Blakaj iz FDH.
Blakaj je takođe izrazio zabrinutost zbog vremena koje bi moglo biti potrebno za početak i završetak ovih suđenja.
"Opasnost je što je prošlo više od 24 godine od počinjenja ratnih zločina. U većini slučajeva Tužilaštvo se oslanjalo na iskaze svjedoka, nije da je bilo materijalnih ili forenzičkih dokaza. Rizik je da svjedoci umru, ili da će izgubiti pamćenje", rekao je.
Međutim, Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu je za Radio Slobodna Evropa rekao da su suđenja u odsustvu važna za porodice žrtava, "kako bi se otkrili zločini i istina".
!Oni tada mogu koristiti pravo na naknadu iz Fonda za obeštećenje žrtava krivičnih djela, prema zakonu i predviđenom postupku”, kaže.
Specijalno tužilaštvo Kosova do sada je podiglo šest optužnica za ratne zločine uz prijedlog da se suđenje vodi u odsustvu i uz obrazloženje da su iscrpljeni svi pravni napori da se optuženici pronađu.
Vjeruje se da je u ratu 1998.-1999. na Kosovu ubijeno više od 13.000 civila, dok su hiljade drugih nestale. Do danas se više od 1600 ljudi vode kao nestali - većina njih su Albanci.