Specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan u posjeti Potočarima
Specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan Stuart Peach posjetio je Memorijalni centar Potočari 27. novembra.
"Ujedinjeno Kraljevstvo podržava Memorijalni centar Srebrenica kroz programe i projekte i nastaviće sa tom podrškom, jer je ovaj rad jako važan. Potresen sam ovim iskustvom i svi moramo zajedno raditi na izgradnji bolje budućnosti", rekao je Peach nakon posjete.
Vlada Velike Britanije finansira projekat kojim se u okviru Memerijalnog centra u Potočarima kod Srebrenice organizuju radionice, a obezbijedila je sredstva i za opremu koja je neophodna za očuvanje ličnih predmeta, prikupljanje dokumentacije i svih drugih neophodnih aktivnosti za rad i misiju Memorijalnog centra, navodi se u saopštenju Centra.
"Već skoro tri godine smo u formalnom partnerstvu sa Ujedinjenim Kraljevstvom kroz projekat "Istina, dijalog, budućnost" u okviru kojeg smo razvili značajan dio sadržaja Memorijalnog centra. Smatram prioritetom to da najprije preživjeli, ali i drugi koji osjećaju Srebrenicu svojom historijom, budu ti koji će utvrditi način kako ćemo zabilježiti genocid u Srebrenici u bosanskohercegovačkoj historiji", kazao je direktor Centra Emir Suljagić.
Snage Vojske Republike Srpske u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku BiH ubile su više od 8.000 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.
Memorijalni centar, koji je osnovan odlukom nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha, 2003. godine je otvorio Bill Clinton, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Tokom 20 godina postojanja, posjetili su ga brojni dužnosnici iz regije i svijeta.
Odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz Schilling 2007. godine donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Ko je osuđen za genocid u Srebrenici?
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Zločini su pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima okarakterizirani kao genocid, i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2004. donio prvu pravosnažnu presudu za genocid u Evropi, u slučaju generala VRS Radislava Krstića.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u julu 2021. godine je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Za kršenje ovog zakona predviđene su zatvorske kazne od tri mjeseca do pet godina, ali do danas nije podignuta nijedna optužnica.